NATO će nastaviti biti angažiran na Zapadnom Balkanu nakon što odlazeći nizozemski premijer Mark Rutte uskoro zamijeni Jensa Stoltenberga na mjestu glavnog sekretara Saveza, smatraju stručnjaci za sigurnost i politiku. Ujedno ističu kako ne treba očekivati ​​da će se NATO za vrijeme Rutteovog mandata proširiti primanjem novih članica s ovih prostora.

Franz-Lothar Altmann, neovisni njemački akademik i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bukureštu, rekao je za EWB da će Mark Rutte “radije biti kopija nego pandan Stoltenbergu”. Objašnjava da je Rutte “snažan zagovornik Ukrajine” i da će “intenzivno promatrati pokušaje Rusije da oslabi veze EU i NATO-a na Balkanu, posebno u Srbiji i Republici Srpskoj”.

“Vrlo će oprezno pratiti Orbana (mađarskog premijera Victora Orbana), kojeg očito ne voli, i (slovačkog premijera Roberta) Ficu kako se njih dvojica ponašaju prema svom jugoistočnom susjedstvu, a posebno prema EU i NATO-u. Nosiće mu na umu loša sjećanja na skandalozni nenastup nizozemskog kontingenta u Srebrenici, pa bi se možda više posvetio Balkanu i promovirao još veći angažman NATO-a u regiji, ali ne i Srbiji. Srbija za NATO i EU nije konstruktivan i pouzdan partner, već rizičan igrač”, tvrdi Franz-Lothar Altmann.

Altmann ističe da je Rutte “poznat kao izuzetno sposoban diplomatski političar koji govori nježno i prijateljski, ali ima jasne stavove”.

“Treba imati na umu da Nizozemci, kao ni Francuzi, nisu najotvoreniji promotori proširenja EU i NATO-a”, naglašava Altmann.

Za razliku od Altmanna, Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za sigurnosnu politiku (BCBP), za European Western Balkans kaže da “neće biti promjena” u načinu na koji NATO tretira Zapadni Balkan, te da će suradnja sa Srbijom nastaviti.

“Glavni sekretar je međunarodni dužnosnik, a strateški kontekst je puno važniji. Balkan će biti na popisu regija u kojima NATO djeluje, prije svega misija KFOR-a na Kosovu te će nastaviti pružati potporu misiji EU ALTHEA u Bosni i Hercegovini. Nastavit će se i sadašnji partnerski programi suradnje sa Srbijom i ne očekujem da Srbija, Bosna i Hercegovina ili Kosovo postanu članice NATO-a”, kaže Vuksanović.

Vuksanović smatra da će Rutte “i dalje potencirati iste teme na Balkanu, ponekad će spominjati Rusiju kao destabilizirajući faktor, ali će ponašanje NATO-a na Balkanu biti puno više diktirano sigurnosnom situacijom na terenu, prvenstveno na lokacijama poput sjeverno od Kosova, nego po tome koja osoba obnaša dužnost glavnog sekretara”.

Imenovanje odlazećeg nizozemskog premijera Marka Ruttea na čelnu poziciju NATO-a postala je gotova stvar nakon što su njegovu kandidaturu podržale sve članice NATO-a. Prethodno je rumunski predsjednik Klaus Iohannis povukao svoju kandidaturu za ovu poziciju.

Mandat sadašnjeg glavnog sekretara Jensa Stoltenberga ističe 1. oktobra. Još nije objavljeno kada će Rutte biti službeno izabran na tu funkciju. Jens Stoltenberg (65), bivši norveški premijer, na čelu je NATO-a od 2014. Odslužio je puna dva mandata, koji su nekoliko puta produžavani.

Mark Rutte (57) poznat je kao liberalni političar koji najduže obnaša premijersku dužnost u Nizozemskoj. Jedan je od najotvorenijih kritičara ruskog predsjednika Vladimira Putina i najžešćih pristaša Ukrajine. Prema Rutteu, poraz Moskve na bojnom polju “od iznimne je važnosti za osiguranje mira u Europi”.