Ultraradikalni republikanski kandidat za američkog predsjednika Donald Trump, sve je sigurniji u svoju pobjedu na jesenjim izborima, pa već, navodno, priprema i neke "prve poteze". On stalno izjavljuje da bi okončao rat u Ukrajini za 24 sata, mada nikada nije iznio na koji način bi to učinio u ovim okolnostima, ali kako navodi Politico, Trump ima neki svoj plan i o tome već razgovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Naime, u sklopu "plana za Ukrajinu" Trump je razgovarao s Putinom "o tome koliko okupiranih teritorija u Ukrajini Rusija može zadržati", odnosno koliko bi Putina zadovoljilo da "uzme", da bi prekinuo rat ili ga makar zamrznuo. Prema Politicu, koji se poziva na dva stručnjaka za nacionalnu sigurnost, Donald Trump, u sklopu tog "svog mirovnog plana" za okončanje rata u Ukrajini, pregovara s Vladimirom Putinom o "teritorijalnim pitanjima". Naime, već se, neko vrijeme pojavljuju određeni "planovi", uglavnom "računu bez krčmara", prema kojima bi se Ukrajina "morala" odreći već anektiranog Krima te još nekih područja uz rusku granicu (od Donjecka do Hersona). Naime, niti Moskva daje znakove da bi na to pristala (ona je ionako dio tih područja već proglasila ruskim teritorijem i anketirala, premda ne kontrolira dio tih područja), a da "ostatak" Ukrajine ne bude pod njihovom političkom ingerencijom (Rusija naime želi u Kijevu proruski režim o čemu Putin stalno govori što izravno što neizravno) koji bi ušao u NATO, a, naravno, ni u Kijevu ne pristaju da se neko poigrava njihovim teritorijem, jer stalno govore da će rat trajati dok se ne izađe na granice 1991. godine.

No, Politico, navodi da je Trump pokrenuo inicijativu, što ne bi bilo nemoguće, mada su iz Kremlja odmah opovrgli pregovore o ukrajinskom teritoriju koji se "vode" između Trumpa i Putina.

"Ne, to nije istina", rekao je Dmitrij Peskov odgovarajući na pitanje postoji li takav dijalog između Trumpa i Putina. Isto tako navode i riječi šefa Ureda predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, Andrije Jermaka, kako Kijev "nije spreman na kompromis s Rusijom, pogotovo onaj koji bi zahtijevao odricanje i prepuštanje "bilo kojeg dijela teritorija" kako bi okončao rat". Politico ne navodi detalje o formatu u kojem se ti pregovori vode i u kojoj su fazi, kao ni o kojim se teritorijima razgovara. Istodobno, prema njihovim izvorima, Trump razmatra mogućnost sklapanja sporazuma s Putinom, prema kojem bi se neke zemlje, "posebno Ukrajina i Gruzija, mogle pridružiti NATO-u". To je svakako nešto na što Putin teško da može pristati, ako ne bude suočen s vojnim porazom, a osim toga, trenutno su u Gruziji na vlasti otvoreno proruski simpatizeri, koji su uvođenjem Zakona o stranim agentima, ugrozili i praktički zaustavili euroatlantske ambicije te kavkaske države.

No, Politico, rješavanje sukoba u Ukrajini naziva "dijelom Trumpovog šireg plana u vezi s NATO-om". Sugovornici tvrde da se SAD, ako Trump osvoji Bijelu kuću, "vjerovatno neće potpuno povući iz NATO-a", međutim planovi mogućeg budućeg predsjednika predviđaju tzv. "prijelaz na "dvoslojni sistem" saveza". To bi značilo da zemlje koje ne izdvoje 2 posto BDP-a za potrebe NATO-a "neće imati američka sigurnosna jamstva" niti će moći "koristiti američka i NATO sredstva za odbranu", navodi Politicov izvori.

List navodi da se to, ako se to "provede" - može smatrati kršenjem članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji jamči kolektivnu odbranu u slučaju napada na jednu od članica saveza. No, s druge strane, SAD planiraju zadržati "nuklearni kišobran" nad Europom, ostavljajući svoje zračne snage i baze u Njemačkoj, Engleskoj i Turskoj. Međutim, većina pješaštva, oklopnih sredstava, logistike i topništva "pala bi na europska leđa", navodi Politico, tu, navodnu Trumpovu agendu.

-Želimo da NATO bude aktivan, ali želimo da Europljani vode. Ovo je bila originalna ideja. To je bila, navode oni, ideja bivšeg predsjednika Dwighta Eisenhowera", rekao je za Politico Elbridge Colby, koji je bio zadužen za razvoj strategije nacionalne sigurnosti u vrijeme Trumpovog predsjedničkog mandata.

Ruski neovisni portal Meduza napominje kako je u aprilu 2024. Politico izvijestio da su zapadne zemlje raspravljale o mogućnosti prebacivanja Kontaktne skupine za odbranu Ukrajine, koja koordinira vojnu pomoć, pod kontrolu NATO-a kako bi se sačuvale zalihe ako Trump bude izabran. The Wall Street Journal je 2. jula izvijestio da su u kontekstu jačanja pozicija desnih stranaka u Europi i moguće pobjede Trumpa na američkim izborima zemlje NATO-a su pripremile čitav niz mjera usmjerenih na dugoročnu potporu Ukrajini.

To uključuje slanje dužnosnika u Ukrajinu koji će biti odgovoran za koordinaciju vojne pomoći i uspostavljanje novog zapovjedništva u njemačkom gradu Wiesbadenu za koordinaciju opskrbe, ali i slanje instruktora za obuku u Ukrajinu ili kakao predlažu Estonci da se pošalju snage NATO-a u Ukrajinu, ali ne zbog borbi, nego da obavljaju pozadinske poslove, kako bi se ukrajinski vojnici mogli poslati na bojište.