Zastupnik njemačkog parlamenta Josip Juratović rekao je da Njemačka i Europska unija ne mogu garantirati standarde iskopavanja litija u Srbiji i da je ključno pitanje da li su njene institucije dovoljno jake da vrše nadzor nad tim standardima.

„Mišljenja sam da u Srbiji nije ključno pitanje da li će se u Srbiji iskopavati litij ili ne, već da li su institucije Srbije dovoljno jake da vrše nadzor nad tim standardima. Zato je neophodno da narod Srbije, kao i svi ostali narodi Zapadnog Balkana, konačno shvate da su im manipulacije nacionalnih vođa nacionalnim emocijama glavni problem situacije u kojoj se nalaze“, rekao je Juratović za Nova S.

Upitan za to što je posjeta njemačkog kancelara Olafa Šcholza Beogradu, radi potpisivanja sporazuma o strateškom partnerstvu o održivim resursima Srbije i Evropske uniije, objelodanjena tek uoči njene realizacije, Juratović je rekao da se posjete u vezi sa ekonomskim strateškim temama „odvijaju poprilično u tišini“.

„Međutim, u ovom slučaju, jedan od razloga neobavještenosti javnosti je i taktiziranje Aleksandra Vučića, koji i temu iskopavanja litija iskorištava za održavanje na vlasti“, rekao je Juratović, koji je insistirao na tome da nije potpisan nikakav sporazum o iskopavanju litija već sporazum na osnovu kojeg su se Srbija i EU Srbija „obavezala da trguju gotovim proizvodima, a ne sirovinama.“

Prema njegovim riječima, taj sporazum je „zasigurno jedan korak koji će Srbiju približiti EU, iako Srbija u zadnje vrijeme nije pokazala prevelik interes prema usklađivanju standarda sa EU, pogotovo po pitanju kopenhagenskih kriterijuma, bez kojih Srbija sa ovakvim načinom vladavine ne može ući u EU.“

Na pitanje kako Scholz i Njemačka uopće mogu garantirati i govore o visokim ekološkim standardima prilikom otvaranja rudnika litija, imajući u vidu da Srbija nije članica EU, a i činjenicu da Rio Tinto, koji bi potencijalno kopao u Srbiji, nije njemačka firma, Juratović je odvratio konstatacijom da „ni Njemačka ni EU ne mogu garantirati nikakve standarde bez funkcionalnosti demokratskih institucija u samoj Srbiji.“

„Zato je kancelar Scholz jasno naglasio da će se Njemačka u isto vrijeme maksimalno zalagati da te institucije profunkcioniraju, kako bi se ekološki i socijalni standardi poštovali i usaglasili sa standardima EU“, rekao je Juratović.

Upitan za kritike njemačke štampe u vezi sa posjetom od 19. jula i tvrdnjama nekih od tamošnjih medija da je Scholz spreman da se baci u zagrljaj jednog autokrate zbog litija, Juratović je rekao da Srbija „nije prva zemlja autokratskog tipa s kojom su Njemačka i EU prisiljene da sarađuju na ekonomskom planu“ ali je ocijenio da je svakako i za Srbiju i EU da „sklapaju sporazume na evropskom kontinentu nego, na primjer, s Kinom“.

„Nažalost“, dodao je, „mi ne odlučujemo kakve će vlade imati zemlje sa kojima moramo surađivati – o tome odlučuju stanovnici tih zemalja.“

Prema njegovim riječima, što se tiče „načina vladavine Aleksandra Vučića nad svojim narodom, to pitanje mogu riješiti samo građani Republike Srbije.“

„Očigledno mu trenutno savršeno uspijeva manipulacija kako na međunarodnom tako i na nacionalnom planu, što njemu dalje osigurava vlast, ali na štetu građana Srbije“, ocijenio je poslanik Bundestaga.

Upitan da li će Njemačka sada žmiriti zbog litija na sve ono što je kritikovala u posljednje vreme, uključujući decembarske izbore u Srbiji, Juratović je iznio tvrdnju da „Njemačka i sve demokrate Europe i dalje ostaju kritični prema režimu Aleksandra Vučića.“

„To znači da ćemo i dalje maksimalno pomagati jasnu društvenu i političku alternativu Srbije da dođe do demokratskih institucija sa fer i slobodnim izborima, bez manipulacija od strane trenutne vlasti u Srbiji, kao što smo to doživjeli na posljednjim izborima“, rekao je Juratović, prema čijoj ocjeni je neophodno sa Srbija dobije „liberalno demokratsku alternativu“.

Upitan zašto je Njemačkoj stalo da se litij iskopava u Srbiji iako ima zalihe te rude u svojoj zemlji, Juratović je rekao da su „resursi EU i Njemačke preslabi da bi pokrili potrebe litija“, i da je „zato razumljivo da se ti resursi osiguraju i van EU, ali u zemljama koje su potencijalne članice EU, kako bi se osigurali socijalni i ekološki standardi.“