Poslanici crnogorske Skupštine podržali su danas rekonstrukciju Vlade premijera Milojka Spajića u kojoj su pored PES-a, Demokrata, SNP-a i albanskih partija i predstavnici NSD-a, DNP-a i BS-a.

Vlada nikad brojnija. Od danas 44. Vlada ima 24 ministarstva, sedam potpredsjednika i premijera. Glasanju je prisustvovalo 53 poslanika, a u skupštiskoj sali nije bilo poslanika opozicije – DPS-a, SD-a, HGI-ja i GP URA.

Tokom rasprave poslanici opozicije iznijeli su niz primjedbi na račun BS-a jer je ta partija prihvatila da bude u Vladi sa prosrpskim strankama. Novoizabrani članovi Vlade su položili zakletvu.

Evo ko su novi članovi Vlade

Premijer je predložio, a većina u parlamentu prihvatila, da Aleksa Bečić bude potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, da Filip Ivanović bude potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove a Budimir Aleksić potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama. 

Milun Zogović novi je potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionaini razvoj. 

Ervin ibrahimović je potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova, prof. dr Saša Mujović, ministar energetike, Bojan Božović, ministar pravde a Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. 

Simonida Kordić je ministarka turizma, Maja Vukićević ministarka saobraćaja a Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. 

Naida Nišić je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Filip Radulović ministar pomorstva, Mirsad Azemović ministar dijaspore, a Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. 

Prihvaćen je predlog da Admir Šahmanović bude ministar rudarstva, nafte i gasa a Ernad Suljević ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Milutin Butorović je novi ministar bez portfelja.

Bošnjačka stranka na udaru kritika

Ulazak Bošnjačke stranke bio je na udaru opozicije upravo zbog prosrpskih partija. Opozocija je podsjetila da se jedan od lidera tog saveza Milan Knežević zaklinjao da neće podržati ulazak BS-a u novu vladu, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Socijaldemokrata Nikola Zirojević pozvao je poslanike BS-a da skinu cvijet sa revera za žrtve Srebrenice jer, kako je rekao, njihov ulazak u Vladu vrijeđa svaku žrtvu genocida.

“Zaboravile su se suze majke Srebrenice, skandiranje “Nož, žica, Srebrenica” i pjesma “Plaču bule i leleču Turci”, poručio je opozicioni poslanik Nermin Abdić.

Ibrahimović je rekao da će ta stranka, uprkos svim kritikama, biti jača na sljedećim izborima ali i da će nastaviti dosadašnju politiku.

Dok aktuelna Vlada ima pet potpredsjedničkih i 19 ministarskih mjesta rekonstrukcijom će biti uvećana za osam članova, odnosno ukupno 32. Time će postati među najbrojnijima je u Evropi.

Po popisu iz 2023. godine, Crna Gora ima 620.000 stanovnika.

U Vladi ostaje devet članova Pokret Evropa sad premijera Spajića, šest Demokrata, dva prosrpske Socijalistička narodna partija i tri albanske nacionalne stranke.

Novi ministri iz proruskih stranaka

Novi ministar prostornog planiranja i urbanizma biti Slaven Radunović, koji smatra da je Crna Gora bila srpska kroz čitavu istoriju a da je “Kosovo Srbija, i da će tako da ostane”.

Ovaj potpredsjednik Mandićeve stranke takođe je protivnik NATO, u koji je Crna Gora ušla 2017, dok je DF bio u opoziciji.

“Kad dođe neka drugačija vlada na vlast u Crnoj Gori, slobodno izabrana, koja će da misli drugačije, postoje vrlo prosti mehanizmi da najteramo NATO da nas zamoli da izađemo”, izjavio je 2017. godine Radunović nakon prijema Crne Gore u Alijansu.

Snažno je branio Mandićev odlazak na Vučićevu proslavu izborne pobjede.

Ispred partije je 2017. bio na proslavi dana Republike Srpske, praznika koji je u Bosni i Hercegovini proglašen neustavnim jer diskriminiše građane tog bh. entiteta koji nisu Srbi.

Na proslavi neustavnog dana RS bio je i budući potpredsjednik Vlade za obrazovanje i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić.

On je 2022, dvije godine nakon smjene s vlasti procrnogorske Demokratske partije socijalista (DPS), izjavio da “u novim okolnostima Crnogorci i Egipćani treba da osnuju svoje nacionalne savjete”. Time je Crnogorce izjednačio sa nacionalnom manjinom u sopstvenoj državi.

Novoizabrani potpredsjednik Vlade je 2021. Fakultet za crnogorski jezik i književnost nazvao”antinaučnom ustanovom, koja je nastala kao hir bivšeg DPS režima”.

“Da bi se udovoljilo režimskom poslušniku koji želi da stvara nekakav novi jezik u duhu koncipiranja nekog novog identiteta Crne Gore”.

Aleksić je 2004. za himnu Crne Gore rekao da “veliča fašizam”.

Predložena ministarka saobraćaja Maja Vukićević, funkcionerka stranke Milana Kneževića, u dva je navrata bila potpredsjednica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.

Kao šefica crnogorske delegacije u Komitetu te organizacije, bila je protiv da Kosovo postane članica Savjeta Evrope, iako je Crna Gora 2008, u vrijeme vlasti DPS Mila Đukanovića priznala Kosovo.

Da je odluka Crne Gore da prizna Kosovo “odluka tiranije a ne demokratije” smatra njen partijski kolega Milun Zogović, predloženi potpredsjednik Vlade.

Kada je Crna Gora 2017. ušla u NATO ocijenio je da je predaja ratifikacionih dokumenata u Vašingtonu zapravo finalna predaja zemlje i građana na upravu toj Alijansi.

Predložena ministarka turizma Simonida Kordić iz Mandićeve stranke bila je pravna konsultantkinja u Timu odbrane i zastupanja optuženih pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu.

Nevladina organizacija CeMI je 2021. objavila da je Kordić među deset odsto birača iz Herceg Novog koji imaju prebivalište u drugoj državi.

Tada je kazala da je od 2002. glasala samo u Herceg Novom i da će tražiti ispravku ukoliko nekom greškom ima prebivalište mimo crnogorskog.