Premijer Kosova Albin Kurti pozvao je Srbiju da otvori arhive 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije, odgovorne za mnoge masakre u rejonu Drenice.

Povodom 10. godišnjice od odluke Ministarstva odbrane Srbije da proglasi državnom tajnom dokumente o delovanju 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije na Kosovu, Kurti je ocijenio da se Srbija ne ograđuje od režima Slobodana Miloševića i njegovih genocidnih zločina na Kosovu.

“Tokom rata na Kosovu 1998-99., strategija srpske države bila je da sakrije zločin skrivanjem leševa. Ova strategija je i dalje aktivna. Miloševićevi nasljednici u Beogradu, nekada saradnici, a sada političari na čelu srpske države, odbijaju da otvore arhive kako bi otkrili gde se nalaze masovne grobnice”, napisao je Kurti na Facebooku.

On je istakao da se odlukom Ministarstva odbrane Srbije, donijetom 31. jula 2014. o proglašavanju dokumenata o djelovanju 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije na Kosovu državnom tajnom, spriječava otkrivanje bolne istine o ubistvima albanskih civila i skrivanju njihovih tijela u masovnim grobnicama u Srbiji.

“Na osnovu dogovora postignutog 2. maja prošle godine u Briselu, ponavljamo zahtjev za otvaranje arhiva u Srbiji. Već smo uputili nekoliko zahtjeva u vezi sa otvaranjem arhive 37. motorizovane brigade VJ, odgovorne za mnoge masakre u rejonu Drenice”, naveo je Kurti.

Kosovski premijer smatra da odluka države Srbije da ova dokumenta na 30 godina klasifikuje kao tajnu predstavlja pokušaj da se prikriju počinjeni zločini.

“To je takođe jasan pokazatelj da Srbija, stojeći nad grobovima ubijenih albanskih civila, nije pokazala nikakav znak kajanja za zločine počinjene na Kosovu. Ovaj čin predstavlja kršenje ljudskih prava, prava porodica da saznaju istinu i onemogućava napore da se donese pravda. Čuvajući ove dokumente u tajnosti, Srbija se ne ograđuje od Miloševićevog režima i njegovih genocidnih zločina na Kosovu”, naveo je Kurti.

Na kraju je poručio da se samo kroz rasvjetljavanje istine i pozivanje počinilaca na odgovornost može postići pravda i trajni mir u regionu, prenosi Anadolija.

Za odluku tadašnjeg ministra odbrane Srbije Bratislava Gašića da se arhiva 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije označi najvišim stepenom tajnosti podataka na 30 godina saznalo se kada je Fond za humanitarno pravo na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, sredinom juna 2014. godine zahtijevao dostavljanje dokumenata koji se odnose na aktivnosti te brigade u vrijeme zločina opisanih u dosijeu "Rudnica".

FHP je u januaru 2015. godine objavio dosije "Rudnica", u kojem pruža uvid u dokaze o četiri zločina počinjena u aprilu i maju 1999. godine na Kosovu, u zoni odgovornosti 37. mtbr. V.J. kojom je komandovao sadašnji načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković, a u kojima su ubijeni civili – kosovski Albanci čija su tela ekshumirana iz masovne grobnice u Rudnici 2014. godine, kao i uvid u postupak „asanacije bojišta“ u okviru kojeg su tela žrtava odneta sa mesta zločina, a potom skrivana 15 godina.

FHP je tada istakao da je ministar odbrane prekršio Zakon o tajnosti podataka i da je njegovo postupanje usmjereno na onemogućavanje rasvjetljavanja svih okolnosti o ubistvima kosovskih Albanaca čija su tela pronađena u masovnoj grobnici u Rudnici.

U masovnoj grobnici u Rudnici, kod Raške, pronađeno je i iskopano 54 tela kosovskih Albanaca ubijenih za vrijeme rata na Kosovu, a potom prebačenih i sakrivenih na teritoriji Srbije. Na teritoriji Srbije otkrivene su masovne grabnice i u Batajnici, Perućcu, Petrovom Selu i Kiževcu. Iz tih grobnica ekshumirano je gotovo 1.000 tijela, među kojima i tijela djece i žena.

Na Kosovu se još uvek traga za preko 1.600 osoba nestalih u ratu 1998/1999. godine, većinom iz albanske zajednice.