Piše: Oleksandr LEVČENKO (Antena M)

Dva strateška bombardera Tu-22M3 oštećena su u eksploziji iznad ruskog vojnog aerodroma "Olenja".

Ovaj aerodrom je jedna od najudaljenijih baza ruske strateške avijacije uključene u rat sa Ukrajinom, odnosno oko 1.800 km od ukrajinske granice. Ruska strateška avijacija redovno napada ukrajinske gradove projektilima sa aerodroma "Olenja".

Ovo nije prvi slučaj oštećenja i uništenja ruskih strateških bombardera uključenih u rusku agresiju. Moguće je da će se ovakvi incidenti na neprijateljskim aerodromima nastaviti i u budućnosti.

Predsjednik Finske Aleksandar Stub priznao je da je za Ukrajinu aerodrom "Olenja" legitiman vojni cilj, te da nema direktne prijetnje Finskoj, čija je teritorija relativno blizu od napada na aerodrom.

Istovremeno, Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je udare na vučne trafostanice u ruskom regionu Kursk.

Prilikom napada na neprijateljsku teritoriju, Ukrajina se striktno pridržava međunarodnog humanitarnog prava i sporazuma sa partnerima u vezi sa ograničenjima upotrebe dostavljenog oružja. Ruska industrija radi na agresiji na Ukrajinu i stoga je legitimna vojna meta.

Ukrajina koristi svoje neotuđivo pravo na samoodbranu. Pogođeni objekti osigurali su funkcionisanje ruske željeznice, koja vrši transport naoružanja i vojne opreme za podršku okupatorskoj vojsci.

Napadi Ukrajine na ruska preduzeća u naftnom sektoru takođe su efikasan dodatak međunarodnim sankcijama i doprinose miru. Ovo je pošten odgovor na ruski raketni teror protiv ukrajinske energetske industrije.

U međuvremenu su Odbrambene snage potpuno uništile svih 89 neprijateljskih dronova koje je lansirala ruska strana i projektil X-59, koja je pokušala da pogodi važne ukrajinske objekte.

Bio je to jedan od najmasovnijih napada ruskih bespilotnih letjelica. Moskva je koristila nove tipove bespilotnih letjelica „Gerbera“ kako bi iscrpila ukrajinske protivvazdušne snage. Međutim, zahvaljujući snagama protivvazdušne odbrane uništene su sve ruske rakete i dronovi, spaseni su životi ljudi, imovina i infrastruktura.

Ovaj rezultat pokazuje da Ukrajinci mogu u potpunosti zaštititi svoje nebo od ruskih udara kada za to imaju dovoljno resursa. Ukrajini je potrebna ista efikasnost zaštite od neprijateljskih projektila i borbenih aviona.

Za to je potrebno više sistema protivvazdušne odbrane i municije, kao i novi borbeni avioni, sa kojima će ukrajinski vojnici precizno raditi svoj posao. Stoga je Ukrajina s velikim oduševljenjem dočekala vijest da je Kijev već dobio prvu seriju borbenih aviona F-16.

Ukrajina je prošla dug i težak put do dobijanja savremenih borbenih aviona. Zahvaljujući avijacijskoj koaliciji partnera, bilo je moguće riješiti pitanja pojedinih borbenih jedinica, njihovog naoružanja, logistike i infrastrukture, obuke specijalista, posebno pilota.

F-16 je najmasovniji moderni borbeni avion na svijetu, koji ima široku paletu raketnog i bombnog naoružanja, dobre letne karakteristike i odličnu vidljivost iz kokpita, kao i relativno jednostavno upravljanje i nisku cijenu.

Ovi avioni su se dokazali u desetinama ratova širom svijeta. Avioni F-16 su sposobni da ozbiljno utiču na situaciju na bojnom polju: uspješno se suprotstave ruskim borbenim avionima, uništavaju neprijateljske kopnene ciljeve i pokrivaju nebo Ukrajine.

Očekuje se da će Ukrajina do kraja 2024. imati ukupno 20 jedinica F-16. A Ministarstvo odbrane SAD objavilo je spisak naoružanja koje bi trebalo da bude prebačeno u Ukrajinu kao dio sljedećeg paketa vojne pomoći u iznosu od 200 miliona dolara, kao i paket za odbranu od 1,5 milijardi dolara. Paket vojne pomoći od 200 dolara miliona će stići u Ukrajinu brzo i direktno iz skladišta američke vojske.

Pomoć od 1,5 milijardi dolara dodijeljena je u okviru Inicijative za pomoć u sigurnosti Ukrajine (USAI), koja predviđa sklapanje dugoročnih ugovora sa proizvođačima oružja. Pomoć uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, posebno rakete NASAMS, RIM-7. Navedene su i rakete za HIMARS, artiljerijske granate od 155 mm i 105 mm, minobacačke granate 120 mm, protivavionska municija, optički vođene (TOW) rakete, protivtenkovski sistemi Javelin i AT-4, malokalibarsko oružje, eksploziv i drugo.

Ovo je dvadeseti paket USAI-ja od Bajdenove administracije i šezdeset druga tranša opreme koja je Ukrajini dostavljena iz zaliha američkog Ministarstva odbrane počevši od avgusta 2021.

A prije tačno dvije godine ruski okupatori su organizovali eksploziju termobaričnog eksploziva u kasarni popravne kolonije u Olenivki, u Donjeckoj oblasti, gdje su držani ratni zarobljenici ukrajinskog puka Azov.

Više od 50 ukrajinskih vojnika je poginulo, a više od 130 je ranjeno. Prije dvije godine u Olenivki se dogodilo planirano masovno ubistvo ukrajinskih ratnih zarobljenika. Okolnosti ratnog zločina istražuje i rekonstruiše ukrajinska istraga. Ruski ratni zločinci su odmah pokušali da odgovornost za ono što su uradili prebace na Ukrajinu.

Kasnije su na mjesto tragedije donijeli olupinu projektila HIMARS kako bi lažirali uzrok smrti. Za metu su Rusi odabrali učesnike herojske odbrane Mariupolja, koji je postao simbol otpora agresiji.

Među zarobljenicima iz Mariupolja, okupatori su namjerno odabrali za ubistvo grupu vojnika iz puka "Azov" - najdedemonizovane neprijateljskom propagandom ukrajinske formacije.

Rusi su prekršili ne samo odredbe međunarodnog humanitarnog prava i vlastitog zakonodavstva, već i sporazum prema kojem je garnizon Azovstal prestao sa otporom u zamjenu za garancije života i povratka kroz proceduru razmjene zarobljenika.

Ukrajina nikada neće zaboraviti ovaj gnusni zločin i goniće sve one koji su u njemu bili uključeni bez zastare. Iako su ponovo ruski izvori izvijestili o još jednoj smrti u istražnom zatvoru u Rostovu na Domu ukrajinskog ratnog zarobljenika Oleksandra Iščenka, koji je služio kao vozač u puku "Azov" i učestvovao u odbrani Mariupolja. Smrt 55-godišnjeg branitelja Aleksandra Iščenka kazna je za ruski sistem držanja ratnih zarobljenika, koji zanemaruje norme međunarodnog humanitarnog prava i u suštini se pretvorio u novi Gulag.

Zajedno sa svojim drugovima iz puka "Azov", Oleksandr Iščenko je nezakonito izveden pred ruski sud pod navodnom optužbom za zločine, zapravo zbog pripadnosti "Azovu" i ispunjavanja vojne dužnosti.

Suprotno svim normama i procedurama, niko nije zvanično obavijestio ukrajinsku stranu o činjenici smrti državljana Ukrajine, njenom uzroku i okolnostima. Ovo nije prvi slučaj smrti i umiranja Ukrajinaca u ruskom zarobljeništvu, boravak u kojem je praćen torturom, nezadovoljavajućim životnim uslovima, nepružanjem neophodne medicinske njege itd.

To zahtijeva hitnu intervenciju međunarodne zajednice kako bi izvršila pritisak na rusku stranu kako bi ona ispoštovala paritetni tretman ratnih zarobljenika iz Ukrajine na istom nivou kao što Ukrajina tretira ruske ratne zarobljenike, odnosno u skladu sa normama relevantnih međunarodnih konvencija čiji je potpisnik Ruska Federacija.