Filadelfijski koridor postao je glavna sporna tačka u pregovorima o prekidu vatre u Gazi, gdje se broj poginulih Palestinaca približava 41.000. Analitičari s kojima su razgovarali novinari Al Jazeere smatraju da je zahtjev izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u vezi ovog koridora prvenstveno povezan s njegovim interesom da se rat nastavi.

Krajem maja se činilo da su Hamas i Izrael bili blizu sporazuma koji bi podrazumijevao povlačenje Izraela iz Gaze, oslobađanje oko 90 zarobljenika koje su u Gazi držale naoružane grupe i oslobađanje stotina Palestinaca iz izraelskih zatvora.

Međutim, Netanyahu je tada dodao četiri uslova o kojima teško da može doći do dogovora, uključujući zadržavanje kontrole nad Filadelfijskim koridorom, području od 14 km koje graniči s Egiptom.

Netanyahu je u ponedjeljak ponovio: “Osovini zla treba Filadelfijski koridor i iz tog razloga moramo [ga] kontrolisati. Hamas iz tog razloga insistira da mi ne budemo tamo, i iz tog razloga, ja insistiram da budemo tamo”.

Izbjegavanje primirja?

Hamas je možda krijumčario razna dobra, potencijalno čak i oružje, preko Filadefijskog koridora u godinama prije 7. oktobra, ali Izrael nije činio mnogo da to zaustavi, rekli su analitičari za Al Jazeeru.

Upravo je ovo navelo kritičare da vjeruju da je Netanyahuov zahtjev više povezan s održavanjem rata u Gazi nego sa bilo kakvim stvarnim sigurnosnim problemima.

“To je u suštini izgovor koji Netanyahu koristi u ovom trenutku. Traži bilo koji izgovor koji može pronaći da izbjegne sporazum o taocima ili prekidu vatre“, rekao je Zachary Lockman, palestinsko-izraelski stručnjak na Univerzitetu New York, za Al Jazeeru.

U Izraelu se Netanyahu suočava s kritikama koje dolaze od ličnosti poput njegovog ministra odbrane i kolege iz stranke Likud, Yoava Gallanta.

“Činjenica da mi dajemo prednost Filadelfijskom koridoru po cijenu života talaca je moralna sramota”, rekao je Gallant ministrima, prenosi The Times of Israel.

Neke vojne ličnosti kritikovale su Netanyahuovu odluku sa strateškog stanovišta.

Načelnik generalštaba izraelske vojske Herzi Halevi rekao je da bi ih držanje vojnika na Filadelfijskom koridoru njih izložilo “nepotrebnom riziku”.

“Kupovanje vremena”

Prema analitičarima, Netanyahu shvata da bi kraj rata mogao biti kraj njegovog premijerskog mandata.

“Netanyahu je potpuni promašaj u smislu nacionalne sigurnosti i vanjske politike“, rekao je Alon Pinkas, bivši izraelski ambasador i savjetnik vlade za Al Jazeeru. Međutim, on je naveo da je Netanyahu “dobar političar”.

Analitičari smatraju da upravo zbog toga on želi da se održava “više vatri” – u Gazi, okupiranoj Zapadnoj obali, Libanu i šire – sve dok ne dođe trenutak u kojem on osjeti da može pobijediti na još jednim izborima.

Hamas je 7. oktobra predvodio napade na južni Izrael, tokom kojih je poginulo 1.139 ljudi, a oko 240 je zarobljeno. Oko 90 zarobljenika se još uvijek drži u Gazi, a vjeruje se da je većina njih i dalje živo.

Anketa provedena u julu pokazala je da 72 posto Izraelaca želi da Netanyahu odmah podnese ostavku.

Međutim, još jedna anketa od prošle sedmice pokazala je da Netanyahu među stanovništvom ima otprilike isti nivo podrške kao i njegov glavni rival, Benny Gantz.

Ipak, ovaj rezultat za Netanyahua bio je prije nedjelje kada su tijela šest zarobljenika iz Izraela pronađena u Gazi, nakon čega je hiljade Izraelaca izašlo na ulice da protestuju protiv vlade.

“Izraelsko društvo je veoma fragmentirano i ljutnja dolazi sa različitih strana. … Možda Netanyahu vjeruje da sve dok postoji egzistencijalna prijetnja iz inostranstva, previranja unutar zemlje u cjelini mogu se održati pod kontrolom kroz taj pritisak,” rekao je za Al Jazeeru Omar Rahman, član Bliskoistočnog vijeća za globalna pitanja.

“Čim ti pritisci i prijetnje nestanu, podjele, pozivi da se on povuče i unutrašnje tenzije će ponovo porasti”, dodao je.

Da li Netanyahu pokušava promijeniti dogovor iz Camp Davida?

Dok izraelsko prisustvo u Gazi predstavlja uslov o kojem Hamas ne želi da pregovara, pitanje Filadelfijskog koridora također predstavlja spornu tačku za druge faktore u regionu.

Egipat, koji je posrednik u pregovorima o prekidu vatre, protivi se vojnom prisustvu Izraela u koridoru jer bi to prekršilo sporazume između dvije zemlje.

Za Egipat je ovo u određenoj mjeri i unutrašnje pitanje, s obzirom da su Egipćani čvrsto propalestinski orijentisani, te mnogi žele da njihova vlada učini više i bili bi nezadovoljni oružanim izraelskim prisustvom na granici. Egipat je jedna od rijetkih arapskih zemalja koje su normalizirale odnose s Izraelom, a ni unutrašnji pritisci ni izraelski zahtjev u vezi Filadefijskog koridora nisu naveli tu zemlju da zaprijeti prekidom međusobnih sporazuma.

Dvije zemlje potpisale su mirovni sporazum 1979. godine, godinu dana nakon sporazuma iz Camp Davida, gdje su se sastali tadašnji egipatski predsjednik Anwar Sadat i izraelski premijer Menachem Begin.

Ovaj prvi mirovni sporazum između Izraela i jedne arapske zemlje osigurao je Egiptu podršku i finansijsku pomoć Sjedinjenih Država: 2,1 milijardu dolara godišnje – 1,3 milijarde dolara vojne pomoći i 815 miliona dolara ekonomske pomoći.

“Egipat je digao buku, ali mislim da se ne želi odreći [dogovora iz Camp Davida] jer je vezan za njegove veze sa SAD-om“, rekao je Lockman.

Egipat je, međutim, sve glasniji zbog izraelskih akcija na Zapadnoj obali.

U maju se ova zemlja pridružila tužbi za genocid koju je Južna Afrika pokrenula protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde jer je Izrael ignorisao međunarodna upozorenja da ne pokreće ofanzivu u južnom dijelu Gaze, pokrajini Rafah, gdje je raseljeno oko pola stanovništva Gaze.

U utorak je Egipat kritikovao Netanyahua, rekavši da obmanjuje izraelski narod i da traži izgovore da obustavi pregovore o prekidu vatre.

Prethodnog dana, Netanyahu je optužio Egipat da nije osigurao Filadelfijski koridor, te da je dozvolio da se ispod njega kopaju tuneli i da to održava Hamas u životu.

Egipat je “očigledno nezadovoljan ovim i želi i neku vrstu dogovora“, rekao je Lockman, dodajući da je to “u suštini izvan njegove kontrole“, osim ako Netanyahu ne promijeni mišljenje.

Međutim, čak ni izgledi da bi moglo doći do tenzija sa susjednom zemljom, niti interne i međunarodne kritike do sada nisu primijenile stav Netanyahua u vezi sa njegovim zahtjevima za Filadelfijski koridor.