Moldavci glasaju na predsjedničkim izborima i referendumu o EU u ključnom trenutku koji bi mogao potaknuti nastojanje male poljoprivredne zemlje da se pridruži Europskoj uniji, nakon optužbi o ruskom miješanju u izbore.

Dok rat u Ukrajini bjesni na istoku i usmjerava političku i diplomatsku pozornost na bivšu sovjetsku republiku, Moldavija je ubrzala svoj pokušaj da pobjegne iz ruske orbite i upustila se u dug proces pregovora o pristupanju EU.

Ankete pokazuju da prozapadna sadašnja predsjednica Maia Sandu ima prednost u odnosu na svojih 10 suparnika na glasačkom listiću, iako će utrka ići u drugi krug 3. novembra ne uspije li dosegnuti prag od 50 posto za pobjedu. 

U tom slučaju vjerovatno će se suočiti s Alexandrom Stoianoglom, bivšim glavnim tužiteljem kojeg podupire tradicionalno proruska Partija socijalista, prenosi Hina.

Sandu se nada da će vidjeti odlučno "da" na referendumu, na kojem će se odlučiti hoće li se u ustav ubaciti klauzula koja definira pristupanje EU-u kao cilj.

"Naša se sudbina odlučuje u nedjelju. Svačiji glas je važan, bez obzira na to gdje se nalazimo", napisala je u petak na Facebooku.

Ankete pokazuju da većina podržava pridruživanje 27-članom bloku, premda je pet kandidata poručilo svojim pristašama da glasaju "ne" ili bojkotiraju, rekavši da je vrijeme održavanja referenduma prijevara da se poveća Sanduin uspjeh na izborima.

Na referendumu je potrebna izlaznost najmanje trećine ljudi s popisa birača da bi se smatrao važećim, premda popisi godinama nisu ažurirani unatoč tome što su mnogi ljudi emigrirali.

Slab ishod za Sandu odredio bi ton za parlamentarne izbore sljedećeg ljeta, na kojima politički analitičari kažu da će se njezina stranka PAS suočiti s izazovom da zadrži većinu.

Okružena Rumunjskom i Ukrajinom, zemlja s manje od 3 miliona ljudi mijenjala je prozapadnu i prorusku orijentaciju od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Veze s Moskvom pogoršale su se otkako je Sandu došla na vlast u decembru 2020. godine.

Njena je vlada osudila rusku invaziju Ukrajine u februaru 2022., optužila Rusiju da planira njezino svrgavanje i diverzificirala opskrbu energijom nakon što je Rusija smanjila izvoz plina u tu zemlju.