Nova studija američkog tima naučnika otkrila je alarmantne dokaze da dobri delfini (Tursiops truncatus) u zaljevu Sarasota na Floridi i zaljevu Barataria u Louisiani izdišu mikroplastična vlakna, bacajući svjetlo na raširenu kontaminaciju okeana planete Zemlje, piše Dnevno.hr.

Stručnjaci su tako otkrili da sićušne čestice plastike, koje su rasprostranjene na kopnu, u zraku, pa čak i u oblacima, sada ulaze u disajne sisteme morskih sisavaca. Procjenjuje se da globalni okeani sadrže nevjerovatnih 170 biliona komada mikroplastike.

Ona ne samo da utječe na morske ekosisteme, već je također udišu divlje životinje i ljudi. Delfini su, kao i ljudi, izloženi mikroplastici ponajprije kroz hranu i vodu, ali i kroz zrak koji udišu. Studija pokazuje da je mikroplastika koju izdišu delfini hemijski slična onoj koja se nalazi u ljudskim plućima, što izaziva zabrinutost da bi ti morski sisavci mogli biti suočeni s istim zdravstvenim rizicima kao i ljudi.

Sto hiljada tona godišnje

Kod ljudi se udisanje mikroplastike povezuje s upalom pluća, oštećenjem tkiva, bronhitisom, pa čak i rakom. Budući da delfini dijele slične biološke osobine, mogli bi biti osjetljivi na iste rizike.

Delfini, kao vrhunski grabežljivci s dugim životnim vijekom, također mogu patiti od tih učinaka, posebno jer istraživanja pokazuju da plastika sadrži hemikalije štetne za reprodukciju, zdravlje kardiovaskularnog sistema i neurološke funkcije kod ljudi.

Dobri delfini igraju ključnu ulogu u pomaganju naučnicima da razumiju šire utjecaje zagađivača na morske ekosisteme. S obzirom na to da više od 41 posto svjetske populacije delfina živi u blizini obala, nalazi nove studije imaju značajne implikacije i na ljudsko zdravlje.

Smatra se da pucanje mjehurića uzrokovano energijom valova oslobađa oko 100.000 tona mikroplastike u atmosferu godišnje. Delfini i drugi morski sisavci, koji dišu na površini vode, mogu biti posebno osjetljivi na mikroplastiku u zraku.

Ogroman problem

Studija je otkrila mikroplastične čestice u delfinima koji žive i u urbanim i u ruralnim područjima, međutim potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo postoje li razlike u razinama izloženosti između tih staništa.

Istraživački tim prikupio je uzorke daha divljih dupina tokom zdravstvenih procjena provedenih s organizacijama Brookfield Zoo Chicago i Nacionalnom fondacijom za morske sisavce.

Korištenjem Petrijeve zdjelice ili prilagođenog spirometra, tim je uspio prikupiti izdahnuti zrak i potvrditi prisutnost mikroplastičnih vlakana koristeći napredne tehnike poput Ramanove spektroskopije.

Iako su dugoročni utjecaji na zdravlje delfina još nejasni, nova studija naglašava hitnu potrebu rješavanja rastućeg problema zagađenja plastikom. Smanjenje upotrebe plastike i sprječavanje daljnje kontaminacije okeana ključni su koraci u zaštiti života u moru i ljudskog zdravlja.