Iako bi ljudi bili najsretniji kad bi mogli popiti jednu tabletu i produžiti sebi život, to (barem za sad) ne ide tako. No, znanstvenici ističu kako je stil života svakog pojedinca ono što može produžiti ili skratiti njegov životni vijek.

Hassan Vally, vanredni profesor epidemiologije na Univerzitetu Deakin, podijelio je za Science Alert pet stvari odnosno navika koje bi mogle utjecati na dužinu nečijeg života.

Meso zamijenite voćem i povrćem

Stara je poslovica "ono si što jedeš", a znanstvenici sve češće to potvrđuju znanstvenim studijama. Tako je utvrđeno da je prehrana bogata namirnicama biljnog porijekla povezana sa zdravljem i dugovječnošću.

Kako navodi Vally, ako u prehrani smanjite udio mesa, prerađene hrane, šećera i soli, smanjujete rizik od pojave brojnih bolesti - od onih krvožilnog sistema do raka. Jer, uz to što je prehrana biljnog porijekla bogata vlaknima, hranjivim tvarima, fitokemikalijama, antioksidansima i vlaknima, djeluje i protuupalno, što znači da štiti naše stanice od oštećenja tokom starenja.

No, Vally upozorava kako su ljudi različiti, pa prehrana koja odgovara jednoj osobi, ne mora nužno odgovarati i drugoj. Međutim, znanstvenici se slažu kako je mediteranska prehrana jedna od najzdravijih jer se sastoji od pregršt povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, riba i plodova mora te maslinovog ulja.

Održavajte zdravu težinu

Usko povezana sa zdravom prehranom je i zdrava težina. Naime, već je dugo poznato da višak kilograma povećava rizik od brojnih zdravstvenih problema koji mogu skratiti životni vijek. Ne samo da suvišni kilogrami opterećuju naše tijelo i njegove ključne sustave, već mogu izazvati upale i hormonalne poremećaje. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju veće šanse za razvoj bolesti srca, moždani udar, visoki krvni tlak, dijabetes kao i brojne vrste raka.

No, pretilost ne pogađa samo fizičko već i mentalno zdravlje. Studije su pokazale da je povezana s depresijom, niskim samopoštovanjem i stresom.

Redovno vježbajte i krećite se

Svi znamo da je redovna tjelovježba dobra za tijelo i um. Uz to što nam pomaže održati tijelo u formi, smanjuje stres, poboljšava mentalno zdravlje, ali i štiti od kroničnih bolesti.

Jedan je od glavnih načina koji nam pomažu da održimo zdravu težinu i snizimo razinu tjelesne masti, a istovremeno utječe i na snižavanje krvnog tlaka, smanjenje upale i poboljšavanje rada srca.

Svakodnevna tjelovježba ne mora biti ni duga ni intenzivna. Dovoljno je da u svoj dnevni raspored uključite nekakvu tjelesnu aktivnost - čak je i nekoliko minuta žustrog hoda ili penjanje po stepenicama dovoljno za početak.

Nemojte piti alkohol ni pušiti cigarete

Konzumacija alkohola i nikotina može znatno smanjiti životni vijek. Pušenje cigareta (i konzumacija ostalih nikotinskih proizvoda) utječe na gotovo sve organe u tijelu. Ne postoji sigurna količina nikotina koju možemo unijeti u tijelo. Svaka cigareta povećava šanse za razvoj cijelog niza karcinoma, bolesti srca i dijabetesa.

Čak i dugogodišnji pušači mogu profitirati ako se ostave cigareta. Prema nekim studijama, prestanak pušenja smanjuje rizik od prerane smrti i može dodati čak do 10 godina života, a istovremeno smanjuje rizik od razvoja bolesti srca i pluća.

Slično je i s konzumacijom alkohola. Iako ljekari toleriraju povremenu čašu alkoholnog pića, intenzivnija konzumacija (i količinom i frekvencijom), može dovesti do razvoja cijelog niza bolesti od kojih su najčešće povezane s jetrom i krvožilnim sistemom.

Družite se

Iako fizičko zdravlje igra veliku ulogu u našoj dugovječnosti, Vally ističe kako je jednako važno i mentalno odnosno psihološko zdravlje. Ljudi koji su usamljeni i društveno izolirani imaju mnogo veći rizik od prerane smrti i razvoj srčanih bolesti, moždanog udara, ali i demencije, tjeskobe i depresije.

Kretanje u društvu povećava naše zadovoljstvo životom, stvara snažnije veze, ali ima i izravan fiziološki učinak na tijelo jer potiče lučenje hormona sreće.

Dakle, ako želite biti zdraviji i živjeti duže, gradite i održavajte veze s drugima, piše Science Alert.