Priprema lokalnih izbora postepeno otkriva efekte tehničkih izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine - posebno u dijelu koji tretira biračke odbore. Pravo na učešće u popunjavanju biračkih odbora imaju isključivo parlamentarne stranke, odnosno one koje su na prethodnim lokalnim izborima osvojile mandat. Nove stranke to pravo neće imati, što bi trebalo spriječiti trgovinu biračkim mjestima i manipulaciju izbornim rezultatima, prenosi Federalna televizija.

 Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine usvojila je na 31. sjednici Instrukciju o pravu predlaganja za dodjelu pozicija članova i zamjenika članova biračkih odbora od političkih subjekata, saopćeno je iz CIK-a. Ranije dati odgovori na najčešće postavljena pitanja u vezi s birački... 

Birački odbori od izbora do izbora produžena su ruka političkih stranaka. U prethodnim ciklusima bili su put do kontrole nad izbornim procesom. Tako su postali najslabija karika, mjesto gdje se zakon krši, pravila prilagođavaju po potrebi politike, zloupotrebljava i direktno utječe na izborni rezultat. No, tehničke izmjene Izbornog zakona mijenjaju ustaljenu praksu. Politički utjecaj se smanjuje. Predsjednike biračkih odbora stranke više ne mogu imenovati, a i članove će birati tek uz određene uslove.

„Pravo predlaganja za dodjelu pozicija članova i zamjenika članova biračkih odbora za svaku osnovnu izbornu jedinicu za lokalne izbore 2024. iz te relevantne izborne jedinice imaju političke stranke, nezavisni kandidati, koalicije ili liste nezavisnih kandidata koja je osvojila mandat na lokalnim izborima 2020. godine, a ima ovjerenu kandidatsku listu za učešće na lokalnim izborima 2024. u toj osnovnoj izbornoj jedinici“, objašnjava Ermin Kos, šef Sektora za izbore i informacione tehnologije CIK-a BiH.

Sužava se djelokrug stranaka, smanjuju manipulacije i trgovina biračkim mjestima. Prepreka dosadašnjoj praksi velikih stranaka da osnivanjem novih dobiju više svojih članova biračkih odbora. Zapravo, trebala bi biti osnova za fer i poštene izbore. Bez nepravilnosti i sa stvarnim rezultatima.

„Ovom novim načinom je spriječena u dobrom dijelu trgovina biračkim odborima jer će, kao što je poznato, moći raspodjelom mjesta u biračkom odboru učestvuju stranke koje već imaju svoje predstavnike u predstavničkim tijelima na lokalnom nivou“, kaže Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

„Radi se o tome da su birački odbori djelimično profesionalizovani i depolitizovani za razliku od ranije, kada je članstvo u biračkim odborima činilo do 50 hiljada isključivo stranačkih ljudi. To će unaprijediti proces s obzirom na to da su prije stranački članovi biračkih odbora bili uglavnom oni koji su izvršioci izbornih krađa i nepravilnosti na izborni dan, uključujući i manipulacije rezultatima“, navodi Dario Jovanović, direktor Koalicije Pod lupom.

Tek formirane stranke, kojima će ovogodišnji izbori biti prvi, nemaju pravo na predlaganje članova biračkih odbora. Isto važi i za koalicije u čijem sastavu će biti jedna ili više novih stranaka. Ukoliko je stranka promijenila ime, pravo na biranje članova biračkih odbora, ipak, ostaje. A, strankama koje neće učestvovati u imenovanju biračkih odbora preostaje da na sva biračka mjesta pošalju svoje stranačke posmatrče.

„Oni će moći posmatrati izbore i da zajedno sa posmatračima Koalicije Pod lupom, s obzirom na to da sad i građanin birač ima pravo da podnese prigovor, budemo kontrolni mehanizam, vrsta zaštite da neće doći do kršenja Izbornog zakona“, dodaje Šehić.

Nova pravila vode do zanimljivih pozicija. Stranke ne mogu kao ranije upravljati biračkim mjestima, a CIK s većim nadležnostima je pred izazovom imenovanja oko 12.000 predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika.

„Znate kako će moći? Kao što je CIK nestranačko tijelo, tako će i ti iz biračkih odbora biti nestranački. A, svi znamo da CIK nije nestranačko tijelo jer su ih predložile stranke“, ističe SDP-ov Saša Magazinović.

„Mislim da CIK može, u principu, mora naći načina da to realizuje. Naravno, to će se reflektovati u njihovim budžetskim zahtjevima, ali ne vidim da će tu biti ikakvih problema“, smatra NiP-ova Mia Karamehić-Abazović.

„Ne sumnjam kao i do sada da CIK neće naći načina da se obezbijedi poštivanje Izbornog zakona BiH“, napominje SDA-ov Šerif Špago.

Dok je CIK u misiji imenovanja predsjednika biračkih odbora, stranke se moraju pripremiti za izlazak na izbore po zakonu i novim, preciznijim pravilima. Prve efekte pokazuje broj registrovanih političkih subjekata – on je, u odnosu na prethodne izbore, prepolovljen.