Iako to zvanično nije rat Rusije i NATO-a na tlu Ukrajine, Sjeveroatlantski savez je itekako sve karte bacio na taj sukob. Ukrajini stiže oružje od SAD-a i saveznika, a Vladimir Putin se svim silama pokušava približiti svim zemljama koje nisu osudile njegovu agresiju na Ukrajini. Svi tradicionalni protivnici SAD postali su još jači Putinovi saveznici, od Bjelorusije i Kine do Sjeverne Koreje, pa do nebitnog Vijetnama kojeg je ruski predsjednik ovih dana posjetio nudeću mu razne usluge.

No, ono što u ovim vrelim ljetnim danima dodaje ulje na vatru je zveckanje nuklearnim oružjem. NATO je još prije dvije godine na Samitu u Lisabonu donio odluku da više neće čekati da se nešto dogodi, nego da će djelovati ranije i preventivno. U tom kontekstu treba posmatrati posljednju najavu Sjeveroatlantskog saveza i direktan odgovor Putinu da iz skladišta vadi svoje nuklearno naoružanje.

“NATO razgovara o raspoređivanju većeg broja nuklearnog oružja, vađenju naoružanja iz skladišta i stavlja ga u stanje u pripravnosti s obzirom na sve veću prijetnju Rusije i Kine, rekao je 17. juna šef Saveza Jens Stoltenberg.

CILJ NATO-a

Norvežanin, kojeg će uskoro zamijeniti odlazeći nizozemski premijer Mark Rutte, je odgovarajući na pitanje novinara britanskog Telegrapha kazao da članice NATO-a razgovaraju o transparentnosti u vezi svog nuklearnog arsenala kao sredstva za odvraćanje.

“Neću govoriti o operativnim pojedinostima o tome koliko bi nuklearnih bojnih glava trebalo biti stavljeno u funkciju, a koje će biti pohranjene, no trebamo se konsultovati o ovim pitanjima. To je upravo ono što radimo", odgovorio im je Stoltenberg.

"Cilj NATO-a, naravno, svijet je bez nuklearnog naoružanja, no dokle god nuklearno oružje postoji, mi ćemo ostati nuklearni savez jer svijet u kojem Rusija, Kina i Sjeverna Koreja imaju nuklearno oružje, a NATO ne, opasniji je svijet", dodao je.

A Rusija cijeli svijet stalno podsjeća na činjenicu da je nuklearna sila. Iz te zemlje Putinovi jastrebovi od početka agresije na Ukrajinu koju oni zovu specijalna vojna operacija pozivaju svog vođu da ga upotrijebi. Ipak, Putin je prije desetak dana rekao da mu za pobjedu u Ukrajini ne treba nuklearno oružje:

"Upotreba (nuklearnog oružja) moguća je u iznimnom slučaju - u slučaju prijetnje suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti zemlje. Mislim da se to nije dogodilo. Nema potrebe", rekao je Putin 7. juna na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

No, kako Putinove izjave treba uzeti s rezervnom za komentar smo zamolili vojnog i političkog analitičara Berku Zečevića koji je za “Slobodnu Bosnu” rekao da je NATO prije dvije donio odluku koja donosi drastičnu promjenu u načinu djelovanja Saveza, što znači da se više neće reagovati na događaje, nego predupređivanje pojave događaja koji mogu ugroziti pozicije Saveza.

“Prije dvije godine su visoki dužnosnici Rusije prvi put najavili, ako budu ugroženi strateški interesi Rusije na dijelovima teritorije Ukrajine koje su okupirali, spremnost da upotrijebe taktičko nuklearno oružje. Od tog trenutka smo imali desetine izjava Putinovih najbližih saradnika koji su predlagali da Rusija preventivno dejstvuje protiv Pariza i Londona nuklearnim oružjem, da pokažu tim ‘odmetnutim’ zemljama i da shvate šta rade time što će pomagati Ukrajini naoružanjem i novcem.

Istovremeno, treba podsjetiti na stavljanje van akta Sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja srednjeg dometa, na šta su odgovorili Amerikanci poručivši da će krenuti u modernizaciju nuklearnog oružja. A prije desetak dana je Rusija testirala svoje strateško nuklearno oružje, odnosno rakete s porukom kako Rusija u ovom momentu ima najjače nuklearno oružje na svijetu. Logika jednog takvog ruskog poteza je da i NATO mora sada pokrenuti premještanje svojih nuklearnih snaga, da bi iscrpila Rusiju, jer svako pokretanje na neke nove lokacije podrazumijeva da i Rusi moraju na isti način pokrenuti svoje snage i izgraditi objekte koji će moći da odgovore eventualnim reakcijama NATO-a. Ja bih rekao da u ovom momentu ne možemo govoriti o opasnostima, nego o procesu psihičkog, vojnog i ekonomskog iscrpljivanja”, rekao nam je Zečević.

DOKTRINA JE ŽIVI ALAT, A ZNA TO I NATO

Na kraju, vratimo se još jednom na Putinovu izjavu da Rusija u Ukrajini mora pobijediti bez upotrebe nuklearnog oružja koju je on dao odgovarajući na pitanje ruskog utjecajnog ruskog analitičara Sergeja Karaganova. Karaganov se zalaže za to da Rusija nuklearno oružje “uperi u sljepočnicu Zapada”. Iako mu je Putin odrečno odgovorio, predsjednik Rusije nije u potpunosti isključio mogućnost upotrebe nuklearnog oružja. Tom prilikom Putin se dotakao i ruske nuklearne doktrine, objavljene 2020. i koja definiše uslove pod kojima ruski predsjednik može razmotriti upotrebu nuklearnog oružja, odnosno kao odgovor na napad nuklearnim ili drugim oružjem masovnog uništenja ili na korištenje konvencionalnog oružja protiv Rusije "kada je ugrožena sama egzistencija države".

"Ali, doktrina je živi alat i pažljivo pratimo šta se događa u svijetu oko nas pa ne isključujemo neke njene izmjene. To se također odnosi na testiranje nuklearnog oružja”, zaključio je Putin.

Ratoborni Karaganov prošle godine je predložio ograničeni nuklearni napad na jednu od članica NATO-a kako bi se Zapad prisilio na povlačenje iz sukoba Rusije i Ukrajine i “spriječilo Treći svjetski rat”. No, ne pita se samo Karaganov. Zasad.

(D. Omeragić)