Kontroverzno glasanje u crnogorskom parlamentu koje osuđuje zločine počinjene od strane hrvatskih fašista tokom Drugog svjetskog rata bacilo je sjenku na nade zemlje da se pridruži EU.

„To nam šteti, definitivno nam ne pomaže“, rekao je crnogorski premijer Milojko Spajić za Politico u intervjuu u Briselu, u petak, prije nego što je njegov parlament izglasao neobavezujuću rezoluciju, koju je Hrvatska odmah osudila. 

Rezolucija se fokusira na logor smrti iz Drugog svjetskog rata u Jasenovcu, u Hrvatskoj, kojim je upravljao fašistički režim u zemlji koja je tada sarađivala s nacističkom Njemačkom. U logoru je ubijeno na desetine hiljada Srba, Jevreja, Roma i drugih manjina.

Glasanje je zasjenilo pozitivnu sedmicu za Spajićevu proevropsku centrističku vladu. Premijer je na međuvladinoj konferenciji u Briselu 26. juna opisao da je njegova administracija bila "stvarno optimistična i uzbuđenu" nakon što je savladala veliku prepreku u pregovorima o pristupanju EU.

Spajić želi da svoju zemlju uvede u EU do 2028. godine i kaže da namjerava da zatvori “priličan broj poglavlja” do kraja godine, dok Mađarska predsjedava sastancima Vijeća EU.

Međutim, nakon glasanja o rezoluciji, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel otkazao je putovanje u crnogorski glavni grad Podgoricu tokom kojeg je trebalo da se sastane sa Spajićem. Umjesto toga u utorak je pozvao predsjednika Jakova Milatovića u Brisel.

Crna Gora, zemlja sa oko 600.000 stanovnika u kojoj dostupni podaci govore da oko 30 posto čine etnički Srbi, postavlja se kao dohvatljiv proizvod nadomak EU proširenja. Spajić (36) došao je na vlast krajem 2023. godine nakon perioda duboke političke nestabilnosti i sada vodi manjinsku vladu koju podržavaju prosrpske stranke.

Spajić je rekao da je majska rezolucija Generalne skupštine UN-a, kojom se osuđuje genocid u Srebrenici koji je politika tadašnje Srbije počinila nad Bošnjacima 1995. godine, dovela do "hiperinflacije" rezolucija. Dodao je da podržava sve takve rezolucije sve dok se fokusiraju na žrtve, a ne na počinitelje ili istoriju.

Crnogorski poslanici su svoju rezoluciju u posljednjem trenutku proširili i na druge istorijske zločine poput nacističkih koncentracionih logora u Dahauu i Mauthauzenu.

„Otvorena je, iskreno, Pandorina kutija rezolucija [rezolucijom UN-a o Srebrenici]“, rekao je Spajić. “Ovo nije naša glavna politika, ovo je digresija.”

Hrvatska vlada osudila je rezoluciju crnogorskog parlamenta kao "neprihvatljivu, neprikladnu i nepotrebnu" u objavi na mreži X u subotu, rekavši da je "donijeta kako bi se devalvirala i relativizovala rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici" i da rizikuje da crnogorska rezolucija izbaci iz kolosijeka. Kandidaturu Crne Gore za članstvo u EU.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu da podgorička rezolucija pokazuje "smišljenu, svjesnu politiku podjela unutar Crne Gore" i šalje "još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima".

Nakon raspada bivše Jugoslavije početkom 1990-ih, republike konstitutivne zemlje vodile su niz međuetničkih ratova sukobljavajući Srbe, Hrvate, Bošnjake i Crnogorce jedne protiv drugih i oživljavajući stare optužbe iz Drugog svjetskog rata i ranije.

U razgovoru za Politico u petak, Spajić je rekao da se "potpuno" slaže sa željom Hrvatske da se region ne povlači "nazad u istoriju".

„Ne želimo da istoriju činimo ljepšom. Samo želimo da budućnost učinimo ljepšom”, rekao je.

“Želimo apsolutno najbolje moguće odnose sa Hrvatskom.”

Čini se da je Spajić povezuje rezoluciju i ruske napore da destabilizuju Zapadni Balkan i kompromituju njegovu vladu. 

„Postoji ruski narativ u Crnoj Gori, da Evropska unija i zapadni svijet podržavaju nacističku ili fašističku istoriju“, rekao je on, sugerišući da ako bi njegova vlada glasala protiv rezolucije ona bi bila korišćena protiv njega. 

Proruski predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je u nedelju Crnoj Gori na donošenju rezolucije i najavio da će posjetiti zemlju ovog mjeseca. On je ranije negirao da ima bilo kakve veze sa tom mjerom, ali je u maju nagovijestio da bi Srbija mogla da dostavi sličan prijedlog u UN.

Ana Brnabić, predsjednica Skupštine Srbije i bivša premijerka te zemlje sa najdužim stažom, kritikovala je u ponedjeljak Hrvatsku zbog protivljenja rezoluciji, nazvavši kritike hrvatskih zvaničnika „izuzetno tužnim“.

Šef Savjeta Mišel odgodio je posjetu Podgorici "za kasniji datum kako bi osigurao uspješne razgovore sa ključnim sagovornicima u zemlji, koje ne bi trebalo da budu zasjenjeni najnovijim dešavanjima", rekao je zvaničnik EU za Politico.

„Dobrosusjedski odnosi ostaju i suštinski element procesa pridruživanja“, rekao je zvaničnik i dodao da je Mišel u kontaktu sa Spajićem. 

Zvaničnik crnogorske vlade rekao je da su nezadovoljni Mišelovom odlukom da odloži posjetu i da su zabrinuti da će to poslati pogrešnu poruku.