Prije četiri godine, 30. augusta 2020. na izborima je smijenjena vlast Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića koja je trideset godina vladala uz podršku koalicionih partnera.

Parlamentarnu većinu su osvojile tri koalicije predvođene proruskim i prosrpskim partijama okupljenim u Demokratskom frontu (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA. Podržavala ih je Srpska pravoslavna crkva koja je imala dominantan utjecaj i na formiranje prve Vlade nakon smjene DPS-a, piše Radio Slobodna Evropa RSE.

Od tih izbora do danas promijenjene su tri Vlade, dva sastava parlamenta, kao i svi rukovodioci državnih kompanija i javnih institucija.

Enorman broj ministara

U protekle četiri godine, u tri Vlade, birano je 67 ministara i potpredsjednika. Najmanje je imala prva, Vlada premijera Zdravka Krivokapića, svega 12 ministara i jednog potpredsjednika. Drugoj Dritana Abazovića izglasano je nepovjerenje poslije samo tri i po mjeseca. No ostala je da “vlada” u tehničkom mandatu još devet mjeseci. Rekord u broju članova drži treća, aktuelna Vlada premijera Milojka Spajića sa 32 ministra i potpredsjednika. Crna Gora ima 633.000 stanovnika.

Standard građana

Minimalna potrošačka korpa 2020. godine je bila 640 eura, a 2024. je 820 eura. Prosječna zarada prije četiri godine iznosila je 524 eura, a ove 825. Do skoka plata je došlo nakon odluke Vlade iz 2021. godine da se doprinosi za zdravstveno osiguranje, umjesto u budžet preliju na neto zarade. Za idući mjesec najavljeno je dodatno povećanje prosječne zarade na oko 1.000 eura, ovog puta prelivanjem dijela penzionog fonda zaposlenih na neto plate. Minimalna penzija je povećana sa oko 300 eura na 450.

Posljednji zvaničan podatak o godišnjoj inflaciji objavljen je januara 2023. prema kojem je 2022. iznosila preko 17 odsto. Cijene osnovnih namirnica poput mlijeka, hljeba, sira, jaja, žitarica... su rasle od 30 do 48 odsto. Rast cijena je nastavljen i u ovoj godini, pa je Vlada odlučila da ograniči trgovačke marže. Poskupili su i stanovi. Tako je prosječna cijena kvadrata u novogradnji 2021. bila 1.200 eura, dok je sada preko 1.800.

Politički revanšizam

Nova većina je po dolasku na vlast smijenila direktore svih obrazovnih institucija, koji su potom pokrenuli sudske postupke zbog nezakonitih razrješenja. Od 140 pokrenutih postupaka pravosnažno je okončano 130, što je državu do sada koštalo oko 300.000 eura, koliko treba da isplati bivšim direktorima zbog nezakonitih smjena. I u ostalim javnim ustanovama, kao što je oblast javnog zdravstva smijenjeni su svi koji su bili na čelu tih institucija u vrijeme vladavine DPS-a. Ista praksa je sprovedena i u državnim poduzećima.

Učestale promjene administracije u prethodne četiri godine rezultirale su povećanjem troškova budžeta jer funkcioneri nakon prestanka radnog odnosa imaju pravo da primaju platu još godinu dana. Ministarstvo finansija je za Radio Slobodna Evropa saopštilo da su od januara 2022. do danas, po ovom osnovu isplatili preko pet miliona eura. Povećali su se i troškovi budžeta za službena vozila. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 80 vozila više u odnosu na 2020.

Političko zapošljavanje

Iako su nove vlasti najavljivale da će napraviti diskontinuitet sa praksom DPS-a, depolitizovati institucije i eliminisati partijsko zapošljavanje, na čelu institucija su postavljeni partijski kadrovi, a u državnim firmama su masovno zapošljavani njihovi aktivisti. Prema posljednjim podacima Ministarstva javne uprave iz marta ove godine, u javnom sektoru je zaposleno skoro 54.000 osoba, što je oko 2.200 više nego prije dvije godine.
Za plate u državnoj upravi budžetom je za ovu godinu planirano 674 miliona eura, što je preko 200 miliona više nego 2020. Prema procjenama nevladinih organizacija, najveći broj novozaposlenih je u državnim energetskim kompanijama, Pošti i Aerodromima, a na lokalnom nivou u podgoričkom komunalnom poduzeću.

Promjene u pravosuđu rezultirale hapšenjima

Tokom protekle četiri godine došlo je do promjena na čelu gotovo svih pravosudnih institucija, od Specijalnog i Vrhovnog tužilaštva, Višeg i Apelacionog suda...

Jedan od ključnih koraka je bila promjena u Specijalnom tužilaštvu, gdje je nakon smjene Milivoja Katnića, izabran Vladimir Novović koji je uhapsio gotovo sve čelnike policije, tužilaštva i sudstva iz vremena vlasti DPS-a prije 2020. Uhapšeni su bivši direktori policije Veselin Veljović i Slavko Stojanović, pomoćnik Dejan Knežević, bivši šef sektora za borbu protiv kriminala Zoran Lazović, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši Specijalni tužioci Milivoje Katnić i Saša Čađenović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije Jelena Perović...

Oni su okrivljeni za zloupotrebu službenog položaja i učešće u kriminalnoj organizaciji. Ni u jednom slučaju nije počelo suđenje, a svi uhapšeni su negirali krivicu. Preko Europola, Crna Gora je dobila transkripte komunikacija preko Sky aplikacije što je pomoglo hapšenjima osumnjičenih za pripadnost kriminalnim klanovima.

Najveći broj slučajeva još uvijek nije dobio sudski epilog.

Iako je nakon preuzimanja vlasti 2020. trojna koalicija obećala da će procesuirati slučajeve korupcije, organizovanog kriminala, finansijske malverzacije uključujući iznošenje novca iz zemlje, a za šta su godinama optuživali vlast Mila Đukanovića i saradnike, do toga nije došlo. Do sada nije procesuiran nijedan visoki funkcioner bivše vlasti za navedena krivična djela. Procesuirano je nekoliko bivših funkcionera za zloupotrebu službenog položaja.

Deblokada i blokada procesa evropskih integracija

Prva Vlada poslije 2020. godine Zdravka Krivokapića nije ostvarila napredak u procesu evropskih integracija Crne Gore zbog čega joj je između ostalog izglasano nepovjerenje. Deblokadu je obećao premijer druge Vlade Dritan Abazović.

Iako je dobila podršku od Evropske unije i političkih partija da pokrene pregovore, Abazovićeva Vlada je pala nakon tri mjeseca jer je sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) potpisala Temeljni ugovor. Abazović je bez prethodnog dogovora sa parlamentarnom većinom koja ga je izabrala za premijera, potpisao ovaj dokument. Dominantan dio te većine predvođen DPS-om, ugovor je smatrao štetnim po vitalne nacionalne interese Crne Gore. Vlada je funkcionisala u tehničkom mandatu do izbora u junu 2023, ali bez rezultata na polju evropskih integracija.

Sa izborom Milojka Spajića za premijera oktobra 2023. reaktiviran je proces integracija što je rezultiralo usvajanjem Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), juna 2024. čime su praktično odmrznuti pregovori o članstvu u EU.
Tome je prethodilo usvajanje dvanaest zakona iz oblasti pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i medijima. Kojom brzinom će nakon dobivanja IBAR-a Crna Gora napredovati u procesu integracija, između ostalog zavisi i od odnosa sa susjedima.

Odnosi sa susjedima

Sa Hrvatskom koja je, od susjeda jedina u Evropskoj uniji, zvanična Podgorica je narušila diplomatske odnose usvajanjem u parlamentu Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, na inicijativu vladajućih proruskih stranaka Demokratskog fronta – lidera Andrije Mandića i Milana Kneževića.

Zvanični Zagreb je zbog toga nepoželjnima proglasio Mandića koji je predsjednik Skupštine, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića. Mandić je kao šef parlamenta primio predsjednika bh. entiteta Republika srpska Milorada Dodika, koji je na listi sankcija SAD, na način koji je izazvao protesnu notu Bosne i Hercegovine.

Dio vladajućih partija, uključujući i DF ne priznaje nezavisnost Kosova. Te partije blisko sarađuju sa vlastima Aleksandra Vučića u Srbiji i Milorada Dodika u Republici Srpskoj.

Crna Gora nema ambasadore u 27 zemalja uključujući i sve zemlje regiona. Ni crnogorska misija pri NATO-u nema šefa, kao ni misija u Ujedinjenim nacijama. Crna Gora je primljena u NATO 2017. u vrijeme vlasti DPS-a.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da smatra da je Crna Gora nakon 30. augusta 2020. godine "pravednija".

On je to kazao na panel diskusiji 30. august - četiri godine kasnije u organizaciji Društva za istraživanje politike i političke teorije. Na pitanje koji su dometi 30. augusta četiri godine nakon, Milatović je odgovorio da smo "svi ponosni na hiljadugodišnju državnost", ali ne na nesmjenjivost vlasti.

On je podijelio historiju od 1878. na ovamo na četiri perioda - vladavinu Petrovića, Karađorđevića, SKJ i DPS-a.

"Do 30. augusta od međunarodnog priznanja imali smo četiri režima. Za njih je zajednički kvazi autoritarni način vladanja", istakao je on i dodao da je 30. august prvi korak ka demokratskoj tranziciji vlasti.

"Tranzicija vlasti je nastavljena kroz izbore u Podgorici 2022. i okončana na predsjedničkim izborima", saopštio je.

Kako je kazao, sud o 30. augustu će dati "oni nakon nas".

"Mislim da je Crna Gora pravednija", rekao je šef države.

On je demokratske procese uporedio sa djetetom koje uči da hoda, objašnjavajući da smo "bili previše optimistični da preko noći prohodamo".

"Demokratija je stvar koja se uči, koja se čuva i napreduje", kazao je na kraju uvodnog izlaganja.

Lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović kazao je da je 30. augusta izašao duh iz boce i dodao da više "ni jedni izbori neće biti historijski".

"Mi sada učimo demokratske korake. Današnja Crna Gora je bolja nego prije 30. augusta, a gora od onoga što će biti", saopštio je.

Abazović je kazao da je bitno što je tranzicija vlasti 2020. prošla mirno.

"Otvaranje Pandorine kutije za organizovani kriminal, ali i za tužilaštvo", saopštio je i dodao da "imamo još mnogo da učimo".

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je rekao da su danas prisutna "tri sina 30. augusta - dva priznata i jedan nepriznati", aludirajući na to da su druga dva sagovornika bili na pozicijama nakon smjene vlasti.

On je istakao da je 30. august stvorio tekovinu da oni koji su najviše uzeli glasova od većine nisu imali ministre, a da je onaj ko je uzeo najmanje dobio premijersko mjesto.

"Imali smo Vladu koja je trajala duže u ostavci, nego u regularnom mandatu", istakao je i nazvao Abazovića "političkim Maradonom".

On je kazao da je Italija imala preko 60 Vlada od Drugog svjetskog rata, a da on ne bi imao ništa protiv da Crna Gora bude kao Italija. Knežević je dodao da "već imamo mafiju i političare mafijaše".

Predsjednik DNP je istakao da je bitno što je, uslijed rada tužilaštva, sloboda mišljenja prisutnija.

"Ljudi su se oslobodili prilikom glasanja", rekao je.

On je saopštio da je i Sabrinu Salerno otac priznao kad je napunila 46 godina, te da on ima "još dvije da ga prizna 30. august".

Milatović je saopštio da je Knežević mogao oboriti 42. Vladu, ali nije. Govoreći o Vladama poslije te, šef države je istakao da su sve manje ličile na neku zamišljenu ideju promjena koju su građani htjeli nakon izbora. On je istakao da se smjena vlasti mogla desiti na predsjedničkim izborima 2013. Ili na parlamentarnim 2016. godine. Predsjednik je kazao da "ne smijemo zaboraviti kroz šta su Knežević i njegova porodica prošli".

On je rekao da je vratio desetak zakona, a da je potpisao više od stotinu njih.

Milatović je, između ostalih, naveo primjere zakona po kom se u Ministarstvu biraju direktori škola, te Zakona o javnom servisu i dodao da je, po mnogo čemu, izdana volja građana iz 2020.

Abazović je poručio da je Zdravko Krivokapić "bio dijete DF-a", a da je Knežević "otac 30. augusta". Dodao je da je "Krivokapić imao nepovjerenje ljudi na čijoj je listi bio", te da je nakon manjinske Vlade DPS spao na 20 odsto.

"DPS se ne može vratiti zbog manjinske vlade, a ne zbog 30. augusta", saopštio je.

Abazović je napomenuo da je DF sada dio izvršne vlasti, ali da je sadašnja Vlada sklona korupciji.

Knežević je saopštio da je 42. Vlada formalno izabrana u parlamentu, ali suštinski u Ostrogu, te da svi ministri iz te Vlade treba da drže sliku nekadašnjeg mitropolita Amfilohija. On je Milatoviću poručio da on nije bio na listi, ali da nisu glasali za pad Vlade u kojoj je bio šef države bio ministar, kao i one nakon nje jer "nisu htjeli da omoguće ni promil šanse da se vrati DPS".

"Nakon ovih lokalnih izbora više niste predsjednik svih građana", poručio je lider DNP šefu države.

Odgovarajući na pitanje je li on "ekskluzivni predstavnik Srba", Knežević je poručio da je on oduvijek bio prvo građanin, pa tek onda Srbin te da ne smatra da je Crna Gora više njegova nego Milatovićeva, Abazovićeva ili bilo kog Bošnjaka, Albanca, Crnogorca. Knežević je istakao da je glasao za zajedničku državu, te da se zalaže da niko ko je tako glasao ne bude stigmatizovan.

"Nemam problem da jasno saopštim da sam Srbin iz Crne Gore koji misli da su pravoslavni Srbi i Crnogorci isti narod. Ne želim da izvodim Crnu Goru iz NATO ili preispitujem njenu državnost, ali pustite me da budem to što jesam" rekao je.

Milatović je saopštio da je DF osporio Spajićevu kandidaturu za predsjednika, a kasnije glasao da on postane premijer.

"Ja sam insistirao da je javni interes da se Đukanović porazi u drugom krugu. Da niko od ljudi koji su glasali Mandića u prvom krugu nije glasao, ja bih opet pobijedio. Ja sam želio da ta pobjeda bude svih nas", poručio je.

Milatović je istakao da se nije slagao sa odlukom Abazovića da izađe iz Vlade u kojoj je i obori je. On je podsjetio da je nakon izbora u Glavnom gradu pozvao GP URA da formira vlast, iako nije bilo potrebe, te da se zalaže za građanski centar. Milatović je kazao da on imao dužnost da se uključi jer mu se ne sviđa da se direktori biraju u ministarstvu, da nakon 10 godina ponovo imamo zarobljeni Javni servis, da se izglasavaju zakoni kojima se rasprodaje Crna Gora, te da će ga neko na kraju mandata pitati "gdje si bio".

Knežević je, govoreći o slučaju pasoša aktuelnog premijera Milojka Spajića, kazao da ga je Milatović eliminisao iz predsjedničke trke pojavljivanjem u TV emisiji gdje je poručio da on mora da se izvini.

"Kakvi god da su moji i Spajićevi odnosi, neće biti nikad kao vaši i njegovi. Meni je on koalicioni partner i poštovaću to dok on poštuje", kazao je.

Knežević je, odgovarajući na pitanje iz publike, poručio da koalicija Za budućnost Podgorice neće ulaziti u postizborne aranžmane sa "DPS-om i njihovim satelitima", ali ni da neće više dozvoliti da onaj ko ima manje glasova ima poziciju gradonačelnika.

Milatović je vladajuću većinu nazvao nefunkcionalnom i naveo primjere nemogućnosti izbora zamjenika gradonačelnice iz redova Demokata, kao i "odmetanja iz Kneževićeve partije", te da je najpoštenije bilo vratiti mandat.

"Ili će Luka Rakčević biti gradonačelnik, ili ćemo sa DPS-om. To Vi nama poručujete. Ja ovdje kažem, ako naša koalicija bude imala više glasova, mi nećemo pristati na to, nego ćemo ići na nove izbore", saopštio je Knežević.

On je istakao da je "veliki napor uložio" da Abazović bude u Vladi.

"Jer smo usvojili rezoluciju o Jasenovcu, vi ste pokrenuli skraćenje mandata u Podgorici, da biste na osnovu njih pokrenuli vanredne parlamentarne", poručio je Knežević, prenosi Vijesti.me.