Dijelovi Europe suočavaju se s hladnijom zimom nego prošle godine nakon ekstremnog ljeta diljem kontinenta. Francuska, UK i Skandinavija bit će najhladnije regije ovog oktobra, a jugoistočna Europa i Španija ostaju tople.

Iako će ove zime temperature vjerovatno biti niže nego prošle godine – djelomično, kažu meteorolozi, zbog fenomena La Niña – one bi sveukupno mogle biti toplije od dugoročnih prosjeka.

Zapadnu i središnju Europu također će pogoditi kraj nekoliko oluja koje dolaze s Atlantika u nadolazećim sedmicama, piše  Euronews.

Uvjeti zapadno od Afrike znače da su te oluje prisiljene pratiti preko sjevernog Atlantika i novi bi sistem mogao doći svakih nekoliko dana do sredine oktobra.

To stvara znatnu neizvjesnost u vremenskim modelima i otežava predviđanje uvjeta u Europi u sljedećih nekoliko sedmica.

Šta je La Niña i hoće li donijeti hladniju i vlažniju zimu u Europi?

La Niña je prirodni klimatski obrazac koji se javlja kada temperatura površine mora u središnjem i istočnom Tihom oceanu padne ispod prosjeka – suprotno od tople faze El Niño. Ima širok utjecaj na globalne vremenske prilike, uključujući one u Europi, prenosi tportal.

Stručnjaci Svjetske meteorološke organizacije predviđaju 60-postotnu vjerovatnost pojave La Niñe između oktobra i februara. Očekuje se da će ove zime biti slabe do umjerene jačine s pojavom koja će slabiti početkom sljedeće godine.

La Niña općenito donosi niže temperature od normalnih širom zapadne Europe, a prognostičari očekuju da će temperature pasti kako idemo prema novembru i decembru. Općenito, ovaj klimatski obrazac također donosi vlažnije i hladnije uvjete u Alpe što može dovesti do češćih i jačih snježnih oborina.

Drugdje u Europi vremenski modeli predviđaju manje snijega od uobičajenog, osim u nekim sjevernim područjima i središnjim područjima oko Alpa. Sjeverozapadna i jugoistočna Europa obično su sušnije nego inače, dok je jugozapadna Europa općenito vlažnija.

No, što se više udaljavamo od epicentra u Tihom oceanu, utjecaje La Niñe i El Niña lakše će poremetiti lokalni vremenski obrasci. Zbog toga je teško predvidjeti njihove tačne učinke u Europi jer ne postoje dva potpuno ista događaja.

Ozbiljnost drugih vremenskih ekstrema također se pojačava klimatskim promjenama. Količina oborina postala je promjenjivija, odstupajući od historijskih prosjeka i očekivanih uzoraka. Porast stakleničkih plinova uzrokovan ljudskim djelovanjem povećao je učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, navodi se u Šestom izvještaju o procjeni Međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC).

Uz te ‘normalne’ vremenske prilike koje klimatske promjene mijenjaju, može biti teško predvidjeti što nosi budućnost.