Dobrodošli ili bolje rečeno "Benvenuti" u Štivor, prnjavorsko selo koje je jedino selo u BiH sa italijanskom nacionalnom manjinom.

Dok ne vidite italijansku zastavu vjerovatno ne biste ni slutili da ovdje žive Italijani već duže od 140 godina. Došli su u našu zemlju još za vrijeme Austrougarske, odlukom tadašnjih vlasti kao i mnogobrojne druge nacionalne manjine u Prnjavor.

Luiđi ANDREATA, stanovnik Štivora

"Kad su ih poslali ovdje 1882. godine oni su se riješili te sirotinje svoje i više nisu htjeli da imaju sa njima kontakta. Mnogi su ovdje kad su došli u jesen 1882. godine preko zime svi se porazboljevali tu, šta će, nije bilo kuća već ko je šta sklopio za mjesec-dva, a zime su prije ovdje bile jake. Dosta ih je oboljevalo i umiralo, djeca umirala ko se god prehladi umre, nije bilo lijekova, doktora, ničega."

U toj borbi za goli život mnogi su htjeli da se vrate nazad u talijanski Trento. Ali, iz Trenta ni slova ni glasa.

Luiđi ANDREATA, stanovnik Štivora

"I danas postoje ta pisma koja su oni slali u tu opštinu njihovu odakle su došli, ali nikad ni na jedno nije odgovoreno da dođu, da se vrate, da će im pomoći nešto i morali su ostat šta će, ko je preživio preživio je."

Talijani ovdje žive skoro dva vijeka. Očuvali su svoj jezik, tradiciju, kulturu, identitet i konačno nakon dugo vremena uspostavili veze sa Italijom. Ipak, kao u većini sela prisutan je odlazak stanovnika.

Franjo ROVER, predsjednik Udruženja Talijana "Trentino" iz Štivora

"U Štivoru trenutno je oko 100 Talijana. Nažalost većina ih je na Zapadu, a Štivorčana ima na svim kontinentima do daleke Australije ima nas svukuda. Štivorčani imaju svi dvojno državljastvo."

Luiđi ANDREATA, mještanin Štivora

"To državljanstvo i jest uticalo na mlade, da odu iz sela, da odu gdje ima para šta će. Idu u strane zemlje. Prvo idu u Italiju, pa onda u Austriju, Švicarsku i tako."

Dođu za vikend ili za praznike a neki se odluče i vratiti u Štivor da nastave život nakon radnog vijeka. A život sam po sebi na selu je težak, zahtjeva rad oko kuće i rad na polju. 

Luiđi ANDREATA, mještanin Štivora

"A i od poljoprivrede dosta žive ovdje uspjeva sve šta god narod posije, zasije. To sve se isplati uraditi i do sad su držali životinje i sve, a sad nema omladine, nema ko da radi i onda se preračunavaju ko kod ima neke pare ili penzije iz Italije ne isplati mu se držati životinje jer većinom kupe sve to."

Talijani su godinama ovdje gradili svoje naselje. Danas imaju kuće, njive, talijanski bar, dom kulture. Očuvali su stare običaje i dijalekt koji se u Italiji više ne govori najmanje 100 godina.

Franjo ROVER, predsjednik Udruženja Talijana "Trentino" iz Štivora

"Nama su posebno zahvalni Trentinci što mi držimo stari dijalekt i naprimjer sada da pričamo ja i bilo koji Štivorčanin nas Talijani ne bi razumjeli, ali neće ni domicijelno stanovništvo. I to je jedno posebno blago."

Okuplja ih jezik, zajednička historija, ali i crkva u selu nazvana San Đovani. Mira Moretti redovno posjećuje crkvu u svojoj 80 godini.  Jedna je od najstarijih mještanki čiji su djedovi stigli u Štivor sa talijanskih Dolomita. U crkvi je čak to i oslikano. 

Mira MORETI, mještanka Štivora

"Mi smo narod vrijedan, ne možemo nikad gladovat. Imali smo svoju zemlju, stoku. Poslije kad je Drugi svjetski rat prošao ljudi su otišli na preduzeće. Otišli su raditi, a žene su ostajale kući hraniti djecu. Moja majka nas rodila jedanaestero. Družili smo se svi, nije važno koje vjere, nikad nije bilo svađe između nas, to je priča i mog oca, između naših komšija, uvijek smo skupa živjeli, skupa smo u školu išli."

Mira još uvijek zna stari trentinski dijalekt talijanskog jezika kojeg i danas govori. 
U crkvi se i danas za misu nedjeljom vrše obredi na starom talijanskom jeziku. Književni talijanski jezik uči se u školi u Šibovskoj u susjednom selu. Ali, mladi nakon što savladaju jezik odlaze, pa su i jabuke u selu ostale neobrane.

Mira MORETI, mještanka Štivora

"Imam tri sina, sedmero unučadi i četvero praunuka. Ali, svi su tamo (Italiji) ja sam sama."

Mira nije sama u horu u kojem pjeva stare talijanske pjesme i nastupa na kulturnim događajima. 

Mira MORETI, mještanka Štivora

"Išli smo u Banjaluku u Travnik... nema gdje nismo išli pjevat i to naše pjesme koji su naši djedovi donijeli od tamo."

Grad Prnjavor još nazivaju Mala Evropa zbog brojnih nacionalnih manjina koje su na ovom području žive skoro dva vijeka. Ova lokalna zajednica ima posebnu stavku za nacionalne manjine u cilju očuvanja kulturne, nacionalne i tradicionalne raznolikosti i vrijednosti.