Francuski predsjednik Emmanuel Macron možda ni sam nije znao što je pokrenuo kada je u februaru rekao kako se ne može isključiti slanje vojnih snaga u Ukrajinu, a u međuvremenu, čini se, nije odustao od nastojanja da Francusku jače vojno pozicionira protiv prijetnji sigurnosti Europe i šire.

Iako je ta njegova izjava izazvala konsternaciju među zapadnim partnerima, pala je na plodno tlo prvenstveno u Baltičkim zemljama, koje su, zajedno s Poljskom, najglasnije upozoravale na sigurnosnu opasnost koja vreba iz Kremlja.

Ubrzo nakon toga, britanski šef diplomacije izjavio je kako se Ukrajina ima pravo braniti kada je govorio o oružju koje je Kijevu isporučio London, što je bilo protumačeno kao dopuštenje da ukrajinske snage mogu donirano britansko oružje, poput dalekometnog projektila Storm Shadow, koristiti za napade na ruskom tlu.

Reakcija Kremlja bila je vježba raspoređivanja taktičkog nuklearnog oružja, nov sve je završilo američkim gaženjem ‘crvene linije‘, kada je Joe Biden dopustio Kijevu da koristi američko oružje za napade na ruski teritorij, ali u ograničenom opsegu, odnosno samo na ciljeve koji predstavljaju opasnost za Harkiv.

Reuters je nedavno prenio riječi anonimnih diplomatskih izvora prema kojima bi Francuska uskoro mogla poslati vojne instruktore u Ukrajinu. Diplomati su rekli da se Pariz nada kreirati i voditi koaliciju zemalja koje nude takvu pomoć Kijevu. Francuska bi, prema ovom planu, prvo poslala ograničen broj osoblja da procijeni modalitete misije prije nego što pošalje nekoliko stotina instruktora, a Kijev je potom potpisao dokument kojim se francuskim vojnim instruktorima omogućuje pristup ukrajinskim centrima za obuku.

Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, u utorak je izjavio da bi svaki francuski vojni instruktor u Ukrajini bio bi legitimna meta za ruske oružane snage te izrazio uvjerenje da su francuski instruktori već na ukrajinskom teritoriju. "Bez obzira na njihov status, vojni dužnosnici ili plaćenici predstavljaju legitimnu metu za naše oružane snage", rekao je. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je, pak, da "instruktori koji obučavaju snage kijevskog režima nemaju nikakvu vrstu imuniteta i nije važno jesu li Francuzi ili ne".

U međuvremenu, Francuska nastavlja sa svojim pojačanim odbrambenim pozicioniranjem u sklopu NATO-a, posebno kada su u pitanju mornaričke snage. Od izbijanja rata u Ukrajini, Pariz je sve više iskazivao spremnost da se snažnije uključi u vojna djelovanja NATO-a.

Misija Akila u Sredozemnom moru za francusku je mornaricu po mnogo čemu predstavljala prve korake u tom smjeru. Po prvi puta njihov nosač zrakoplova Charles de Gaulle na nuklearni pogon, koji opslužuje do 2000 mornara i koji može prevaliti 1000 milja dnevno, došao je pod operativnu kontrolu NATO-a. Također po prvi put, francuski borbeni zrakoplovi Rafale Marine letjeli su od Jonskog do Baltičkog mora, što znači šest sati i 4000 prevaljenih kilometara preko neba Europe. Iznad Poljske gorivom u zraku punio ih je francuski zračni tanker, prenosi Politico.

Misija Akila uključivala je sudjelovanje u NATO-ovoj vježbi Neptune Strike 2024, što je način da Francuska pokaže kolegama članicama NATO-a da Pariz želi biti ključni igrač u zapadnom vojnom savezu, ali i da Pariz pošalje poruku Rusiji.

Od kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, promijenjeno sigurnosno okruženje učinilo je vježbe poput Neptune Strike ključnim dijelom NATO-ovih napora da poboljša interoperabilnost sa saveznicima i odvrati potencijalne neprijatelje. Vježba je održana u aprilu i maju, a sudjelovali su brodovi iz 11 zemalja NATO-a, uključujući nosač Charles de Gaulle. Za Francusku je vježba bila način da se bolje uskladi s drugim članicama NATO-a.

Prije početka invazije 2022. godine, francuska udarna skupina nosača mogla je doploviti do Kipra, a da ni u jednom trenutku ne naiđe na ruske brodove. No, sada se francuski ratni brodovi počinju pripremati za susrete s ruskim brodovima već u Mesinskom tjesnacu, morskom prolazu između Sicilije i Italije, koji spaja Jonsko i Tirensko more. "Rusi paradiraju po cijelom Mediteranu. Znamo da su tu. Mi gledamo njih, a oni nas", rekao je za Politico poručnik Alexandre Duguay, oficir za vezu kanadske mornarice u sklopu francuske udarne skupine nosača.

U junu 2022., kao odgovor na napad Kremlja na Ukrajinu krajem februara, čelnici NATO-a odlučili su značajno pojačati zajedničke vježbe. Za francusku udarnu skupinu, jedan od glavnih ciljeva vježbe bio je poboljšati razumijevanje NATO lanca zapovijedanja. "Vježba je potvrdila da je rad unutar skupine težak, ali zajedno smo jači - kada ste dobro organizirani i upotpunjujete kapacitete, umnožavate ih", rekao je kontraadmiral Jacques Mallard, zapovjednik udarne skupine nosača. Područja za poboljšanja, pak, uključuju logistiku, razmjenu obavještajnih podataka i koordinaciju.