Saida Mustajbegović je autorica dokumentarnog filma „Ritmovi i boje nemira – Collegium Artisticum 1939. – 1941.“ koji je prikazan 2022. godine na SFF-u, a danas dvije godine kasnije napisala je knjigu o Ani Radošević jednoj od suosnivačica sarajevske avangardne grupe Collegium Artisticum 1939 -1941.

„Ani Radošević, poetesa pokreta“ je naziv knjige ove autorice čija će promocija biti održana sutra (četvrtak, 13. juna) u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu.

“Kada sam osvijestila utjecaje i domete onoga što je uradila avangardna grupa Collegium Artisticum, zainteigiralo me kako je to u datim okolnostima bilo moguće. Praveći za sebe, da ga tako nazovem, taj 4D konstrukt, naišla sam na čudesne podatke i ljude. Prateći ih kroz vrijeme konstanta je bila dosljednost kojom su živjeli umjetnost protkanu etikom i estetikom”, kaže Mustajbegović za “SB” uoči promocije.

„Ani Radošević, poetesa pokreta“ biografska je i ujedno prva knjiga o opernoj rediteljici i svojevrsno svjedočenje balkanskih, ali i evropskih politika i umjetnosti u devet decenija njenog života.

“Ilustrovat ću to primjerom uglednog profesora sarajevske Prve gimnazije Jovana Kršića i Ane Rajs alijas Radošević. Kršić je višestruko podržavao rad grupe Collegium Artisticum. U prvoj njihovoj publikaciji pisao je tekst "Skrivene vrednosti naše narodne pesme", a u istom Ani je pisala tekst "O plesu u sintetičkom pozorištu i o plesu uopšte". Ona je za to njihovo prvo dešavanje kada su inscenirali narodnu u duhu totalnog teatra, igrala majku Jugovića. U kritici Kršićevoj, u Pregledu glede igre gospođe Rajs piše da "igrajući majku Jugovića, pokazala je neosporan talent za pantomimu ali bez pravog smisla za klasični stil kojim je trebalo monumentalizovati lik majke." Pet-šest decenija poslije Ani Rajs je u jednom razgovoru govorila o tome s odobravanjem”, pojašnjava autorica Mujstajbegović, te se s pravom pita:

“Koliko danas imamo takvih profesionalnih odnosa koji u konačnici trebaju unaprijediti umjetnost. Zato me fascinira životopis ljudi koji su bili dio Collegium Artisticuma. Mislim da od njih trebamo i moramo učiti da se korigujemo. Sve je evidentnije da ne idemo u dobrom smjeru ni na jednom polju djelovanja.”

Priča o ovoj iznimnoj umjetnici rođenoj 1915. u Češkim Buđejovicama protkana je znanim, ali i manje znanim historijskim događajima u epohi koju je Čehinja Ani Rajs alijas Radošević živjela. Ona je živjela umjetnost i radila za opšte dobro. Učestvovala je aktivno u stvaranju historije umjetnosti ali nije tome davala personalnu notu.

Naslovnica knjige

Na prostore kraljevine Jugoslavije došla je u vrijeme kada se Evropom širio plamen fašizma. Pridružila se sarajevskim umjetnicima koji su prvi otpor pružili umjetnošću a onda je sa baletankama i knjigom poezije otišla i na prve ratne linije. Nakon rata aktivno je učestvovala u izgradnji kulturnih institucija. Ispisivanjem njenog života na stranice knjige zabilježeno je svjedočanstvo o važnosti – značaju angažmana umjetnika u najmračnijim vremenima dvadesetog stoljeća.

U recenziji knjige teatrolog i ‘čapkolog’ (jedan od najvećih stručnjaka za djela braće Čapek u Češkoj) dr. Hasan Zahirović je između ostalog napisao:

“Zahvaljujući studiji Mustajbegović zabilježena je još jedna vrijedna i zapažena umjetnička i ljudska priča. Otrgnuta je zaboravu. U njenoj interpretaciji vidimo Anu Radošević, talentiranu umjetnicu, koja je svojim izvanrednim umijećem obogatila pozornicu srednje Evrope, reprezentativni primjer profesionalne predanosti, rada i strasti prema umjetnosti. Gdje god da se preselila za „većom“ scenom permanentno se usavršavala i educirala posebno u oblasti glume i plesa. Njen životni put bio je ispunjen hrabrošću, strašću prema umjetnosti, odanošću prema kolektivu i nepokolebljivom predanošću svojim umjetničkim idealima.”

Izdavač knjige „Ani Radošević, poetesa pokreta“ Saide Mustajbegović je TPO Fondacija, a suizdavači su društvo La Benevolencija i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Autor naslovnice je bh. umjetnik Adis Fejzić.

S.G.

O autorici: Saida Mustajbegović je književnica, pjesnikinja, rediteljica i sociologinja iz Bosne i Hercegovine. Akademsko brazovanje stekla je u Sarajevu, gdje je i studirala Sociologiju na Fakultetu političkih nauka, komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu i novinarstvo sa Francusko-bosanskom Media plan School/Ecole Superieure de journalisme Lille. Kombinacija ovih polja se jasno ogleda u raznolikost njenog stvaralačkog rada, koji uključuje književne i naučne radove, scenarija i dokumentarnih filmova. Višestruko je nagrađivana za književnost i film.