Piše: Oleksandar LEVČENKO (Antena M) 

02 jula ove godine Mađarski premijer Orban posjetio je Ukrajinu, što je bila njegova prva posjeta u 12 godina. U Kijevu se sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ponudio mu ideju o "primirju" i početku pregovora sa Rusijom. On je naveo da ukrajinske mirovne inicijative "zahtijevaju puno vremena", te je stoga "zamolio Zelenskog da razmisli o tome da li je moguće drugačije: prvo prekinuti vatru, a zatim voditi mirovne pregovore".

Poslje je Orban zvanično stigao u Moskvu. Tada je predsjednik Vijeća EU Šarl Mišel podsjetio da Mađarska, koja predsjedava Vijećem EU od 1. jula, nema mandat da pregovara u ime EU sa Rusijom. Orban je 8. jula posjetio Peking, tokom kojeg je sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom razgovarao o svom "mirovnom planu". Mađarski premijer se 10. jula u Vašingtonu sastao s turskim liderom Rečepom Tajipom Erdoganom i zatražio podršku za svoju inicijativu. A već 12. jula Orban sastao sa Trampom, sa kojim razgovarali o načinima za uspostavljanje mira u Ukrajini.

Kada je Viktor Orban došao je u Ukrajinu u kratku posjetu, Kijev ga je željno dočekao zbog njegovog diplomatskog gesta kao lidera susjedne države koji se nije bojao da posjeti zemlju u ratu. Viktor Orban je posljednji put došao u Ukrajinu prije 12 godina. U Kijevu su smatrali da je podrška Ukrajini dobra prilika da Mađarska ojača svoju poziciju i autoritet u EU.

Diskusija o pitanjima kulturnih prava nacionalnih manjina na paritetnoj osnovi postala je pozitivan pomak. Viktor Orban je obećao da će otvoriti škole u Mađarskoj sa ukrajinskim nastavnim jezikom. U međuvremenu je najavio inicijativu za jednostrani prekid vatre u rusko-ukrajinskom ratu. Tada je predsjednik Ukrajine Zelenski upoznao mađarskog premijera sa situacijom na frontu i željom cijelog ukrajinskog naroda da se ruske trupe vrate u Rusku Federaciju na svoje lokacije. Ne obaveštavajući Kijev o svojim narednim planovima, mađarski premijer je, nakon razgovora sa Zelenskim, odletio u Moskvu i sastao se sa ruskim diktatorom Putinom, a potom posjetio Kinu.

Nakon svoje "mirovne turneje", mađarski premijer Viktor Orban napisao je pismo šefu Evropskog savjeta Šarlu Mišelu, u kojem je posebno ponudio obnavljanje diplomatskih odnosa sa Ruskom Federacijom. Orban je u pismu dao ocjenu nedavnih pregovora sa čelnicima Ukrajine, Rusije, Kine, Turske i Donaldom Trumpom, te iznio neke prijedloge za razmatranje.

Povodom rata Ruske Federacije protiv Ukrajine, mađarski premijer je napisao da se "generalno može konstatovati da će se intenzitet vojnog sukoba radikalno povećati u bliskoj budućnosti". Orban je u svom pismu pozvao na pregovore s Kinom o "mirovnoj konferenciji", obnavljanje diplomatskih odnosa s Rusijom i "političku ofanzivu" protiv zemalja globalnog juga, čije je poštovanje EU navodno izgubila zbog svog stava o ratu u Ukrajini.

Mađarski premijer je također pisao o svojim pregovorima s predsjedničkim kandidatom Donaldom Trampom i kritikovao sadašnjeg predsjednika Džoa Bajdena, za kojeg Orban tvrdi da nije u stanju promijeniti trenutnu proratnu politiku Sjedinjenih Država. Istovremeno, šef mađarske vlade je izrazio uvjerenje da nakon pobjede na izborima Tramp neće čekati svoju inauguraciju, već će biti spreman da odmah djeluje kao mirovni posrednik, koji ima detaljne i dobro utemeljene planove za to. Orban smatra i da će izborna pobjeda Trumpa skupo koštati EU, jer će se finansijski teret između SAD i EU značajno promijeniti u korist EU kada je u pitanju finansijska podrška Ukrajini.

Napomenimo da EU nije ovlastila Mađarsku da u njeno ime čini diplomatske napore. Pregovori Viktora Orbana s Putinom su u suprotnosti sa politikom EU i mogu dovesti do odluka bez presedana u kontekstu mađarskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije.

Funkcija "posredovanja" pretpostavlja prisustvo zahtjeva obje strane za posredovanje između njih. Ukrajina nije tražila od Mađarske takvu uslugu. Stoga su Orbanova putovanja imitacija mirovnog procesa kako bi se dovela u sumnju napredak na putu mira u Ukrajini i Globalnom mirovnom samitu. Istovremeno, pravna služba EU utvrdila je da su pregovori mađarskog premijera sa Putinom u suprotnosti sa sporazumima EU. Stoga države Evropske unije razmatraju različite opcije za kažnjavanje Mađarske zbog nekoordinirane posjete Moskvi.

Nedavno je Evropska komisija počela da kažnjava Mađare novcem, odgađajući plaćanja. Međutim, do sada ih je Budimpešta uspjela deblokirati ili ucjenom, igranjem na ukrajinsku kartu, ili nagovaranjem. Politička kazna još nije primijenjena. U međuvremenu, Evropska unija je počela da se distancira od Orbanovih političkih stavova u vezi sa ratom u Ukrajini. Predstavnici EU odbijaju da učestvuju na neformalnim sastancima pod vođstvom Mađarske, ili namjerno snižavaju nivo zastupljenosti.

Mađarski autoritarni lider dugo je izazivao iritaciju u Briselu. Mađarska koristi činjenicu da je Evropska unija od početka stvorena kao asocijacija vrlih država, a među procedurama EU nedostaju mehanizmi za kažnjavanje prekršilaca, a mehanizam za isključenje države iz broja članica EU ne postoji. Stoga se u Briselu to smatra nedostatkom koji se mora ispraviti.

Orbanova putovanja i sastanci su ono što su drugi zapadni lideri radili i prije potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu. A ni tada to nije donijelo nikakav rezultat. Rusija je i dalje odlučna da pobijedi i uništi Ukrajinu, a ne da zaustavi agresiju i iskupi se za svoje zločine. Pravi put do mira je lišiti Rusiju sredstava i izgleda za nastavak agresije. Umjesto toga,  Orban je pokušao preusmjeriti diskusiju u EU sa rasprave o pitanjima efektivne podrške Ukrajini na beznadežne napore za mirovne pregovore sa Ruskom Federacijom. Međutim, pravi mir može biti samo pravedan, prema povelji UN. Ova ideja je precizno iznesena u završnom dokumentu Globalnog mirovnog samita.