Piše: Darko OMERAGIĆ

Žalosna je činjenica da je političarima u Bosni i Hercegovini više stalo da iz naše zemlje ode ambasador SAD Michael Murphy (što će se uskoro i dogoditi), nego da zajedničkim snagama povuku poteze koje bi dovele do početka gradnje jednog od najvažnijih energetskih projekata, poput Južne plinske interkonekcije. Murphyijevom odlasku jednako su se obradovali u SNSD-u, kao i u HDZ- u BiH. Svako iz svog razloga.

Ovaj zaključak smo donijeli nakon što se višemjesečna kampanja ambasadora Murphyija da se konačno krene s projektom izgradnje Južne plinske interkonekcije čiji bi nosilac bila federalna kompanija BH-Gas okončala bez vidljivih rezultata. Jedini rezultat je bio da je oformljena radna grupa koja će se baviti zakonom o Južnoj plinskoj interkonekciji, a što bi rekao mudri lisac Winston Churchill, „kada nešto ne želiš da uradiš ti oformi komisiju“... Našim političarima u neradu najčešće nije potrebno ni da oforme komisiju. Oni samo stvar puste, pa dokle stigne – stigne. Često vole reći da će nešto biti „akobogda“. No, kako se stvari nikada same neće uraditi, potrebno je da se oformi komisija/radna grupa koja će na njoj raditi i raditi...

Ipak, s Južnom plinskom interkonekcijom stvar nije jednostavna onoliko koliko se nekome čini. Dakle, prvo je američki ambasador morao "lomiti" Dragana Čovića da popusti BH-Gas i prepusti mu da vodi posao, jer je postojala opravdana bojaznost da bi prebacivanjem posla na neku fantomsku firmu iz Mostara projekat mogao imati stanovitih problema s korupcijom. Da ne kažemo kriminalom. Onda je Čović malo popustio pa zatražio da BH-Gas bude malo hrvatskiji nego što jeste, iako je svjesno tu kompaniju ostavio sarajevskim političkim partijama. Sada ćemo vidjeti kako će se ta priča završiti i koliko će HDZ imati žetona u BH-Gasu.

ZAHVALNOST ŽELJKA KOMŠIĆA

Nama je uvijek neko drugi kriv, ne samo ambasador Murphy, nego i američki državni sekretar Antony Blinken koji je političare požurivao kako bi se u konačnici BiH skinula s ovisnosti o ruskom gasu. Zahvalio mu se prije nekoliko dana u autorskom tekstu i član Predsjedništva BiH Željko Komšić:

„Želio bih iskoristiti trenutak da se zahvalim američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu: ranije ove godine, u januaru, pisao je u prilog predloženom plinovodu koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s obližnjom Hrvatskom, a zauzvrat uvoz gasa sa Zapada. Izgradnja naftovoda poput ovih mora biti ključni fokus za Evropu i Evropsku uniju (EU). Naravno, Bosanci će također trebati nove izvore energije za kupovinu. U vrijeme masovno rastuće potražnje za električnom energijom, dijelom podstaknute umjetnom inteligencijom, otkriće da energija nije lak zadatak. Osim toga, kako moja zemlja radi ka članstvu u EU, suočit ćemo se s dodatnim pritiskom da dekarboniziramo našu električnu mrežu - više od polovine naše ukupne električne energije trenutno dolazi iz uglja. Najrealniji odgovor je zamjena sa uglja na gas”, napisao je Komšić u autorskom tekstu za portal RealClear Energy.

Almir Bečarević, jedan od autora zakona o južnoj plinskoj interkonekciji se na informaciju o tome da je Vlada FBiH formirala radnu grupu samo slatko nasmije, ali mu osmijeh sklizne s lica pri pomisli na činjenicu da bi ovo moglo opasno ugroziti projekat jer okolišna dozvola za trasu ističe za dvije godine.

“Vlada Federacije BiH je imenovana u aprilu 2023. godine i odmah nakon toga je povukla zakon o Južnoj interkonekciji BiH - HR iz parlamentarne procedure. Nakon toga je svaka dva mjeseca obavještavala javnost da samo što nije uputila svoj prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji. 

Kao što to obično biva kada ste vlada koja je nametnuta i koja je formirana u mjesecu šale (aprililili), Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je nakon 15 mjeseci od imenovanja zaključila da joj treba komisija za zakon. Citiram Ministarstvo, “sve eminentni stručnjaci će je činiti” i kao što mjesec šale posloži neke stvari jedan od članova, prema informacijama kojima raspolaže autor teksta, je Damir Džeba. Inače, ovaj član slovi, kažu, kao uspješan proizvođač leda u Hercegovini, a i profesor je hrvatskoga jezika. Valjda da lektoriše tekst Zakona”, pola u šali, a pola u zbilji zaključuje u izjavi za “Slobodnu Bosnu” Almir Bečarević.

Bečarević podsjeća, radi tačnog informisanja javnosti, da je zakon o Južnoj interkonekciji nastao u BH-Gasu i da samo ti stručnjaci mogu raditi na zakonu, a na kojem se ionako nema više šta raditi, osim usvojiti ga. 

“Ono što je posebno fascinantno jeste to da sve ovo što se radi sa komisijom, a što smo već objavili, da se čeka odlazak aktuelnog ambasadora USA Michaela Murphyija. 

Istovremeno, do koje mjere ide neznanje kompletnog Ministarstva energije je dovoljno samo vidjeti izjavu minista Lakića koji kaže: ‘Iz tog razloga, odobravanje građenja ovakvih objekata podrazumijeva kompleksne postupke eksproprijacije i složene upravne postupke u kojima nadležni organi izdaju veliki broj dozvola i drugih upravnih akata.’

Dakle, svakome ko se iole razumije u imovinsko-pravne odnose na infrastrukturnim projektima, a bogami i pisanjem zakona, ne može, a da se ne upita: kakve kompleksne postupke eksproprijacije i kakve složene postupke?

Pa osnova Zakona je proglašenje javnog interesa na čitavoj trasi gasovoda kako bi se sa lex specialis zakonom sve podredilo pojednostavljenju postupka. Ujedno, na čitavoj trasi gasovoda na samo 2-3 posto zemljišta će biti potpuna eksproprijacija, a sve ostalo je pravo služnosti, odnosno pravo prolaza preko zemljišta gdje se od vlasnika zemljišta ne otkupljuje zemlja, već mu se plaća naknada, a on ostaje vlasnik zemlje. Na toj zemlji može i dalje sijati ili saditi šta hoće”, objašnjava kooautor zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. 

PREGOVARAJU, RAZGOVARAJU…

Što se tiče izjave ministra Vedrana Lakića koji se, usput rečeno, nijednom nije javio našem portalu, "pregovarati ćemo koliko bude trebalo da dođemo do dogovora. Naša politika je politika razgovora i dogovora", Bečarević ima samo jedan komentar: 

“Pa dok pregovarate i dogovarate da obavijestim ministra da će i trenutno važeći dokumenti na Projektu isteći u narednom periodu, kao što je, na primjer, okolinska dozvola, pa smo tako u situaciji da je urbanistička saglasnost odbijena, nemamo revidovanu procjenu vrijednosti projekta, jer isti mora biti usklađen sa HYDROGEN READY politikom cjevovoda EU i predstojećim istekom okolinske svi papiri će biti bezvrijedni. Scenario se vidi, a ako ovo ne vide američki prijatelji onda ZBOGOM PROJEKTU”, kaže Bečarević.

ŠTA PIŠE U PRIJEDLOGU ZAKONA O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI

Član 10. (Zaštita okoliša) U skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, br. 15/21) i Uredbe o projektima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i projektima za koje se odlučuje o potrebi procjene utjecaja na okoliš („Službene novine Federacije BiH“, broj: 51/21, 33/22 i 104/22) za izgradnju plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ potrebno je utvrditi obavezu i obim provođenja procjene uticaja na okoliš." Kad istekne okolinska dozvola sve onda ide iz početka po ovom zakonu i zakonu o zaštiti okoliša tj. Studija će se morati ponovno raditi i koja prvo mora dati odgovore obaveza i obima provođenja studije uticaja na okoliš.

Kada na ovo dodamo da je odbijena i urbanistička dozvola iz razloga trase gasovoda vidimo da projekat ostaje bez ijednog validnog dokumenta.