Nakon godina provedenih u diplomatskoj psećoj kućici, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić katapultiran je natrag u centar političke pozornosti zahvaljujući proždrljivom apetitu Europske unije, posebice Njemačke, za sirovinama potrebnima za izradu električnih vozila, piše Politico.

Njemački kancelar Olaf Scholz planira u petak otputovati u iznenadni posjet Beogradu kako bi prisustvovao potpisivanju sporazuma o suradnji između EU-a i Srbije o uvozu minerala, uključujući litij, koji su ključni za digitalnu i zelenu tranziciju EU-a, potvrdilo je za Politico troje ljudi upoznatih s pripremama putovanja. 

Vučić je ranije bio uglavnom izoliran među europskim čelnicima zbog svojih kontroverznih koketiranja s Rusijom i Kinom, napetosti s Kosovom i optužbi za izbornu prijevaru. Njemačka, kao najveći proizvođač automobila u EU, ima veliki interes u osiguravanju litija, osobito unutar Europe kako bi smanjila ovisnost o Kini. 

Ipak, neobično je da Scholz ide na ovakav izlet u tako kratkom roku. Iz njegovog ureda odbili su komentirati nagađanja. Vlada Srbije objavila je da će ponovno pokrenuti radove na kontroverznom projektu iskopavanja litija na zapadu zemlje, nakon prošlosedmične presude ustavnog suda kojom je poništeno prethodno otkazivanje rudarske operacije.

Prethodna vlada je prije više od dvije godine zaustavila projekt i poništila licence dodijeljene britansko-australskom rudarskom divu Rio Tinto nakon masovnih protesta. Očekuje se da će potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič sudjelovati u ceremoniji potpisivanja ugovora, navele su za Politico dvije osobe upoznate s procesom.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen razmišljala je o putovanju u Srbiju, ali je njezino sudjelovanje neizvjesno s obzirom na to da sutra mora dobiti većinu glasova u Europskom parlamentu kako bi bila izabrana za drugi mandat.

Vučić je prošlog mjeseca za Financial Times naglasio da će rudnik, čije otvaranje očekuje 2028., proizvoditi 58.000 tona litija godišnje. To bi zadovoljavalo potrebe za 17 posto proizvodnje električnih vozila u Europi, odnosno 1.1 miliona automobila.

Nevladine udruge za zaštitu okoliša i Lozničani upozorili su da bi izgradnja rudnika mogla dovesti do uništavanja staništa i zagađenja vode. Mnogi također strahuju od potencijalnog raseljavanja stanovnika u tom području.

Radomir Lazović, dopredsjednik opozicionog Zeleno-lijevog fronta, kazao je za Politico da je odobrenje rudnika od strane Ustavnog suda povezano s političkim utjecajem.

"U zemlji u kojoj institucije ne rade, izbori se kradu, Ustavni sud radi kao po komandi. Teško je zamisliti da će te iste institucije štititi interese građana kada je u pitanju okoliš, a posebno ovako visokorizični projekti", zaključio je.