Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je sinoć u intervjuu za izraelski Channel 14 kazao kako se faza intenzivnih borbi s Hamasom završava te da bi fokus trebalo prebaciti na sjever zemlje i libanski pokret Hezbolah.

Konflikt koji je u toku u Pojasu Gaze intenzivirao je granične sukobe između Izraela i libanskog pokreta Hezbolah, povećavajući strahove od šire regionalne eskalacije. Izrael i Hezbolah imaju dugu historiju sukoba koja traje više od četiri desetljeća.

Od Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023., Hezbolah i Izrael imaju gotovo svakodnevne okršaje. Do sredine maja 2024. ovi su napadi raselili gotovo 90.000 ljudi u Libanu i 60.000 u Izraelu. U Libanu je od 7. oktobra ubijeno oko 350 ljudi, više od 50 civila. Izraelski broj poginulih iznosi oko 20, uključujući najmanje 12 vojnika.

Ovaj rat je dodatno udario na libansku privredu koja je već u propadanju, a koja je u najgoroj krizi od građanskog rata 1975.-1990. U februaru je ministar privrede Amin Salam izjavio da će borbe rezultirati godišnjim padom rasta između 2 i 4 posto i vjerovatno smanjiti ključne prihode od turizma.

Put u katastrofu

Hezbolah je u više navrata poručio da se bori protiv Izraela kako bi podržao Palestince. U izjavi od 13. maja, vođa Hezbolaha Hassan Nasrallah kazao je da će Izraelci nastanjeni na sjeveru zemlje ostati raseljeni sve dok traje rat u Gazi, ukazujući da bi Hezbolah mogao uspostaviti jednostrano primirje ako se dogovori prekid vatre u Gazi.

Glavni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres izjavio je da bi širenje rata na Liban bila katastrofa koja nadilazi svaku imaginaciju".

Libansko-izraelski odnosi su zategnuti davno prije sadašnjih borbi, što datira još od izraelskog rata protiv Hezbolaha 2006. i njegove intervencije u libanskom građanskom ratu 1975.-1990. Libanski građanski rat, u kojem je poginulo više od 150 000 ljudi, naglasio je libanske socioekonomske razlike, politiku identiteta i nejednaku raspodjelu moći.

Palestinsko pitanje bilo je značajno u politici zbog velike palestinske izbjegličke populacije koja je u Libanu još od 1948. Godine 1982. Izrael je zakomplicirao sukob invazijom na Liban kako bi eliminirao Palestinsku oslobodilačku organizaciju (PLO), koja je djelovala u Bejrutu.

Hezbolah je osnovala grupa libanskih šijitskih imama za borbu protiv Izraelaca, usvajajući organizacijski model koji je Iran nastojao proširiti u regiji nakon svoje Islamske revolucije 1979. godine. Hezbolah je bio jedna od mnogih naoružanih grupa koje su se pojavile tokom građanskog rata, a koja je uključivala kršćane, sunitske muslimane, sekularne arapske nacionaliste i šijite koji nisu pripadali Hezbolahu.

Jedna od najozloglašenijih grupa bili su falangisti, milicija povezana sa strankom Kataeb, koja je predstavljala libansku tradicionalnu maronitsku kršćansku elitu. Godine 1982. falangisti su se pridružili Izraelu u masakru u Sabri i Shatili, ubivši procijenjenih 700 do 3.500 Palestinaca u izbjegličkim kampovima u jugozapadnom Bejrutu dok su Izraelci sve mirno promatrali.

Iako je građanski rat završio 1990., unutarnji sukobi i dalje obilježavaju libansku politiku. Glavne etničke i vjerske grupe u zemlji još uvijek gledaju jedna na drugu s nepovjerenjem. Hezbolah je u takvoj areni postao stalan dio libanske politike, a njegov politički ogranak služi u svakoj vladi od 2005. Nedavno je Hezbolah stekao podršku velikog dijela javnosti tokom ekonomske krize u zemlji pružajući javne usluge koje država nije uspjela ponuditi.

Lekcija iz 2006. godine

Prvi veći sukob između Izraela i Hezbolaha 2006. godine, poznat i kao Drugi libanski rat, započeo je 12. jula kada su borci Hezbolaha izveli napad na izraelske vojnike u pograničnom području, ubivši tri i zarobivši dvojicu. Plan je bio iskoristiti zarobljenike za razmjenu za pripadnike Hezbolaha koje je zarobio Izrael. Izrael je odgovorio sveobuhvatnom vojnom akcijom, uključujući zračne napade na ciljeve širom Libana i kopnenu invaziju na južni Liban.

Cilj Izraela bio je oslabiti Hezbolah i osigurati oslobađanje svojih zarobljenih vojnika. Međutim, sukob se brzo proširio i eskalirao, a Hezbolah je odgovorio lansiranjem raketa na izraelske gradove, uključujući Haifu, drugi najveći grad u Izraelu.

Izraelska vojska se suočila s brojnim izazovima tokom sukoba. Hezbolah je koristio gerilsku taktiku, uključujući dobro ukopane položaje, tunele i zamke, što je otežavalo izraelske napade. Osim toga, Hezbolah je imao podršku lokalnog stanovništva i koristio je sofisticirane raketne sisteme, koje su nanosile značajnu štetu izraelskoj infrastrukturi i moralu.

Iako je Izrael u početku postigao određene vojne uspjehe, uključujući uništavanje velikog broja Hezbolahovih raketnih lansirnih sistema i baze, vojna operacija nije uspela postići svoje ključne ciljeve. Hezbolah je nastavio s lansiranjem raketa do kraja sukoba, a izraelska vojska nije uspela osloboditi zarobljene vojnike. Također, značajni civilni gubici i razaranje u Libanu izazvali su međunarodnu osudu i pritisak na Izrael.

Sukob je završen 14. avgusta kada je stupio na snagu prekid vatre uz posredovanje Ujedinjenih nacija. Rezolucija UN-a 1701 pozvala je na prekid neprijateljstava, povlačenje izraelskih snaga iz Libana i raspoređivanje libanske vojske i međunarodnih mirovnih snaga u južni Liban kako bi se spriječili budući sukobi.

Drugi libanski rat pokazao je tada ograničenja izraelske vojne moći u borbi protiv gerilskih grupa poput Hezbolaha, a koja su evidentna i u trenutnom ratu u Gazi. Iako je Izrael postigao određene taktičke uspjehe, strateški ciljevi nisu ostvareni, a sukob je ojačao poziciju Hezbolaha u Libanu i povećao njegovu popularnost u arapskom svijet.

"Nigdje neće biti sigurnosti za IDF"

Ove sedmice, Hezbolah je objavio skoro desetominutni video snimak luke Haifa i drugih vojnih ciljeva na sjeveru Izraela, uključujući sisteme protuzračne odbrane Iron Dome i David's Sling. Snimak je napravio izviđački dron koji je uspio da se vrati u Liban bez ometanja. Izrael već mjesecima upozorava da će potisnuti Hezbolah dalje od libanske granice i do rijeke Litani, bilo putem diplomatije ili rata, prenosi Klix.

Retorika izraelskih zvaničnika posljednjih dana postala je oštrija, ministar vanjskih poslova Israel Katz upozorio je Hezbolah da će biti uništen u slučaju totalnog rata i da je Izrael blizu promjene stava prema Hezbolahu i Libanu. Vladin portparol David Mencer izjavio je da će Izrael osigurati povratak izbjeglih građana u njihove domove na sjeveru zemlje. Većina ih je trenutno smještena o trošku države u hotelima u Tel Avivu.

Izraelska vojska je objavila da su zapovjednici IDF-a odobrili operativne planove za napad preko sjeverne granice Izraela, čekajući samo zeleno svjetlo premijera Benjamina Netanyahua.

Vođa Hezbolaha, Hassan Nasrallah, zapretio je da nigdje u Izraelu neće biti sigurnosti ako izbije rat punih razmjera, naglašavajući da bi ratno poprište moglo da se proširi daleko izvan Levanta, čak do Kipra, ukoliko Izrael bude koristio kiparske aerodrome i logističke objekte. Nasrallah je rekao da će se situacija u Sredozemlju potpuno promijeniti i da će se Hezbolah boriti svim sredstvima, bez ograničenja. Obje strane su sposobne da nanesu ogromnu štetu protivniku.

Zapaljiva retorika

Izrael je upozorio da može sravniti Liban sa zemljom u slučaju rata, možda i zanemarujući činjenicu da je Hezbolah danas mnogo bolje naoružan nego 2006. godine, sa procijenjenim arsenalom od 40.000 do 120.000 raketa. Ove prijetnje otežavaju smanjenje tenzija i retorike s obje strane.

Glasnogovornik izraelske vojske, kontraadmiral Daniel Hagari, rekao je da je ideja o uništenju Hamasa zavaravajuća, ali da će Izrael nastaviti borbu protiv iranske osovine zla. Hagari je upozorio da bi eskalacija sukoba s Hezbolahom mogla imati razorne posljedice za Liban i region.

Netanyahu je pod pritiskom zapovjednika IDF-a i ministra odbrane Yoava Gallanta da naredi napad na Hezbolah, kao i evakuisanih porodica i lokalnih političara. Prema anketi Instituta za politiku jevrejskog naroda, većina izraelskih građana vjeruje da će napad na Hezbolah biti neizbježan.

Hezbolahu se spremaju pridružiti hiljade boraca iz različitih militantnih grupa koje podržava Iran. Nasrallah je izjavio da su lideri iz Irana, Iraka, Sirije, Jemena i drugih zemalja ponudili pomoć u borcima, ali je naglasio da Hezbolah već ima više od 100.000 boraca.

Moderne borbe se uglavnom oslanjaju na visoku tehnologiju, ali u slučaju dugotrajnog rata, Hezbolahu bi mogla biti potrebna podrška izvan Libana, što bi uvuklo brojne strane grupe i države u sukob. Da li je Izrael spreman za rat koji bi sasvim sigurno postao regionalni mogli bi saznati vrlo brzo.