Kineska vojska, poznata kao Narodnooslobodilačka vojska (PLA), sve je snažnija i predstavlja ozbiljnu prijetnju široj azijsko-pacifičkoj regiji, pa čak i globalno. Njena moć proizlazi iz nekoliko ključnih aspekata koji uključuju brojnost, modernizaciju i tehnološke kapacitete, piše Dnevno.hr.

Kina, sa svojom rastućom ekonomskom i vojnom moći, predstavlja potencijalnu prijetnju ne samo Tajvanu, već i nekoliko drugih zemalja i regija zbog svojih ambicija i teritorijalnih sporova.

SAD vidi Kinu kao glavnog konkurenta u globalnoj geopolitici i ekonomiji. Američko-kineski odnosi su napeti zbog trgovinskih nesuglasica, tehnologije, ljudskih prava u Hong Kongu i Xinjiangu, te vojnih aktivnosti u Pacifiku.

Kina je globalna i regionalna prijetnja

Kina je izazvala zabrinutost u Europi zbog ulaganja u stratešku infrastrukturu, tehnološkog utjecaja i pitanja ljudskih prava. Europske zemlje su podijeljene između ekonomskih koristi od kineskih ulaganja i sigurnosnih i političkih rizika.

Nije sve bajno ni s Rusijom. Iako Kina i Rusija trenutno imaju prilično prijateljske odnose, postoji potencijalna napetost zbog kineskih interesa u Sibiru i na Dalekom Istoku, bogatih resursima koje Kina sve više treba.

Kina i Japan imaju dugogodišnji teritorijalni spor oko Senkaku/Diaoyu otočja u Istočnom kineskom moru. Ova napetost često dovodi do vojnog prisustva i incidenata u regiji. Kina polaže pravo na gotovo cijelo Južnokinesko more, što dovodi do sukoba sa susjednim zemljama poput Filipina, Vijetnama, Malezije, Bruneja i Indonezije. Kineska gradnja umjetnih otoka i vojnih instalacija u ovom području izazvala je međunarodnu zabrinutost zbog slobode navigacije i regionalne sigurnosti.

Kina i Indija imaju dugotrajni granični spor u Himalajima, posebno u regijama Ladakh i Arunachal Pradesh. Ove napetosti su rezultirale povremenim vojnim sukobima, uključujući smrtonosne okršaje 2020. godine. Odnosi između Kine i Australije su se pogoršali posljednjih godina zbog trgovinskih sporova, kineskog utjecaja u Tihom oceanu i optužbi za špijunažu i kibernetičke napade. Australija je također zabrinuta zbog kineske prisutnosti u Južnokineskom moru.

Iako je Hong Kong dio Kine, posebni status ovog grada često je u središtu napetosti između lokalnog stanovništva koje traži demokratske reforme i centralne kineske vlade koja nameće strožu kontrolu.Postoje tenzije zbog kineske podrške Sjevernoj Koreji i zbog kineskog nezadovoljstva raspoređivanjem američkog proturaketnog sustava THAAD u Južnoj Koreji. Osim teritorijalnih sporova u Južnokineskom moru, kineski ekonomski utjecaj i inicijativa Pojas i put izazivaju zabrinutost među zemljama Jugoistočne Azije zbog dugova i ekonomske ovisnosti.

Kina je stoga prisutna kao značajan igrač na globalnoj sceni, s ambicijama koje ponekad dovode do sukoba interesa s različitim državama i regijama diljem svijeta.

Moćna vojna sila

Kineska vojska je najveća borbena sila na svijetu, brojeći više od dva milijuna aktivnog osoblja. To je znatno više u usporedbi s američkom vojskom koja ima oko 920 tisuća aktivnog osoblja. U kopnenim snagama PLA broji više od 915.000 aktivnih vojnika, dok SAD ima oko 486 tisuća. Ova brojčana nadmoć omogućava Kini značajnu operativnu fleksibilnost i sposobnost projekcije sile.

Njihova mornarica (PLA Navy ili PLAN) najveća je mornarica na svijetu po broju plovila, oko 350. Ipak, to ne znači da je i najjača. Njena flota uključuje nosače aviona, razarače, fregate, korvete i podmornice. Posebno su značajne kineske podmornice koje imaju mogućnost lansiranja raketa s nuklearnim oružjem, što predstavlja ključnu komponentu kineske strategije odvraćanja i projekcije moći. Mornarica također ima kapacitete za operacije u dalekim vodama, što joj omogućava globalni doseg. Zračne snage PLA (PLAAF) posjeduju stotine modernih borbenih aviona, uključujući napredne stealth avione kao što je J-20. PLAAF također ima značajne transportne kapacitete, omogućavajući brzu mobilizaciju trupa i opreme. Kineske zračne snage kontinuirano moderniziraju svoju flotu, uključujući razvoj novih dronova i naprednih raketnih sistema.

Ulažu 300 milijardi dolara, ali SAD je i dalje nenadmašan

Kina je uložila ogromna sredstva u modernizaciju svoje vojske, izdvajajući godišnje oko 300 milijardi dolara za obranu. Iako je ovaj iznos manji u usporedbi s gotovo 900 milijardi dolara koliko SAD ulaže, kineska vojska je postigla značajan napredak u tehnološkom razvoju. PLA se fokusira na napredne tehnologije kao što su umjetna inteligencija, kvantna komunikacija i hipersonične rakete. Ovi napori omogućavaju Kini da razvija i implementira sofisticirane sisteme na bojnom polju.

Kina je razvila značajne kapacitete za cyber ratovanje, što uključuje napade na kritičnu infrastrukturu protivnika, špijunažu i zaštitu vlastitih mreža. PLA također ima vojni svemirski program koji uključuje satelite, antisatelitske rakete i svemirske letjelice. Ove sposobnosti omogućavaju Kini da igra važnu ulogu u svemirskim operacijama i potencijalno poremeti komunikacije i navigacijske sisteme protivnika.

Kina posjeduje napredne balističke raketne sisteme, uključujući interkontinentalne balističke rakete (ICBM), rakete srednjeg dometa i hipersonične projektile. Rakete kao što je DF-21D, poznate kao “ubojica nosača”, posebno su dizajnirane za ciljanje neprijateljskih nosača aviona, što predstavlja značajnu prijetnju američkoj mornarici u Pacifiku. Kineska vojska je značajno unaprijedila svoje kapacitete i postala globalna sila s ozbiljnim mogućnostima projekcije moći. Iako kineski vojni budžet još uvijek zaostaje za američkim, PLA je pokazala sposobnost brze modernizacije i razvoja novih tehnologija. S obzirom na veličinu, tehnološke kapacitete i strateške ciljeve, kineska vojska predstavlja ključnog igrača u globalnoj sigurnosnoj arhitekturi, s potencijalom da značajno utječe na buduće geopolitičke odnose.

Razvili izrazito snažnu protuzračnu obranu koju kupuje i Srbija

Narodnooslobodilačka vojska Kine (PLA) sastoji se od nekoliko rodova, uključujući kopnene snage, mornaricu, zračne snage, raketne snage i stratešku potporu. Svaki od ovih rodova posjeduje specifičnu opremu koja je prilagođena njihovim potrebama i operativnim zahtjevima.

Kopnene snage PLA koriste napredne tenkove poput Tip 99A, glavnog borbenog tenka s naprednim oklopom i naoružanjem, te Tip 96B, modernog borbenog tenka s poboljšanom pokretljivošću i vatrenom moći. Njihova oklopna borbena vozila uključuju Tip 04 (ZBD-04), pješačko borbeno vozilo, i Tip 08 (ZBL-08), modularno oklopno borbeno vozilo. Artiljerijske jedinice koriste PCL-181, samohodni haubički sistem kalibra 155 mm, i PHL-03, višecijevni raketni bacač kalibra 300 mm. Protuzračna obrana obuhvaća HQ-9, protuzračni raketni sistem dugog dometa, i HQ-16, protuzračni raketni sistem srednjeg dometa. Podsjetimo, kinesku protuzračnu obranu obranu kupila je Srbija i prve jedinice isporučene su upravo ovih dana. Za pješačko naoružanje koriste QBZ-95, jurišnu pušku, i QBU-88, snajpersku pušku.

Izgradili svoj nosač aviona, imaju hrpu razarača

Kineska mornarica ima nosače aviona poput Liaoninga (CV-16), prvog kineskog nosača aviona preuređenog iz sovjetskog nosača, i Shandonga (CV-17), prvog domaćeg kineskog nosača aviona. Njihovi razarači uključuju Tip 055, najnapredniji kineski razarač s naprednim radarima i raketnim sistemima, te Tip 052D, moderni razarač s vertikalnim lansirnim sistemima. Fregate uključuju Tip 054A, višenamjensku fregatu s protuzračnim, protupodmorničkim i protubrodskim kapacitetima. Kineske podmornice uključuju Tip 094, nuklearne podmornice s balističkim raketama, i Tip 093, nuklearne napadne podmornice. Amfibijski brodovi poput Tip 075 omogućavaju desantne operacije.

Ubojica nosača aviona

Kineske zračne snage koriste borbene avione poput Chengdu J-20, stealth lovca pete generacije, i Shenyang J-16, višenamjenskog borbenog aviona. Njihovi bombarderi uključuju Xian H-6K, strateški bombarder s mogućnošću nošenja nuklearnih i konvencionalnih projektila. Transportni avioni uključuju Xian Y-20, teški transportni avion, i Shaanxi Y-9, srednji transportni avion. Helikopteri poput Z-20, višenamjenskog helikoptera, i Z-10, jurišnog helikoptera, dodatno jačaju njihove operativne kapacitete.

Raketne snage PLA koriste balističke rakete poput DF-41, interkontinentalne balističke rakete (ICBM) s višestrukim bojevim glavama, i DF-21D, protubrodske balističke rakete poznate kao “ubojica nosača”, a misli se naravno na američke nosače aviona na nuklearni pogon koji su središnji element svake američke flote. Njihovi krstareći raketni sistemi uključuju CJ-10, krstareću raketu dugog dometa.

Strateške potporne snage PLA uključuju napredne kapacitete za cyber ratovanje s naprednim cyber alatima i infrastrukturom za ofanzivne i defanzivne cyber operacije. Njihove svemirske operacije uključuju satelite za komunikaciju, navigaciju i obavještajne svrhe, kao i antisatelitske rakete i druge svemirske sisteme.

Kineska vojska posjeduje širok spektar napredne opreme koja obuhvaća sve rodove oružanih snaga. Od modernih tenkova i borbenih vozila, preko naprednih brodova i podmornica, do stealth aviona i balističkih raketa, PLA je sposobna za provođenje različitih vrsta vojnih operacija. Kontinuirana modernizacija i ulaganje u nove tehnologije dodatno povećavaju sposobnosti kineske vojske, čineći je jednom od najmoćnijih vojnih sila na svijetu.